Reforma iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, “Jačanje povezivosti kao osnove digitalne tranzicije društva i gospodarstva”, kojom je trebala biti osigurana ravnomjerna pokrivenost širokopojasnom infrastrukturom u Hrvatskoj, ozbiljno zapinje.

Zapinje jer je praktički propao najznačajniji te “najteži” projekt unutar ove reforme, koji je trebao smanjiti digitalni jaz urbanih i ruralnih dijelova Hrvatske u dostupnosti infrastrukture te pristupu ultrabrzom internetu.

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) početkom srpnja raskinula je sve ugovore s Optix Infrastructure, tvrtkom koja je bila zadužena za razvoj i uspostavu VHCN mreže širokopojasnog interneta u čak 17 općina i gradova središnje i sjeverne Hrvatske čime je pristup brzom internetu trebalo dobiti 187.505 korisnika iz Siska, Karlovca, Ogulina, Novog Marofa, Zlatara, Čazme…

Tražili raskid

Građani i poduzetnici spomenutih i drugih gradova i općina takav pristup u skorije vrijeme ipak neće dobiti, a pitanje je hoće li država naći zamjenski novac za realizaciju ovog projekta.

Ugovor koji je SAFU raskinuo bio je vrijedan 95,5 milijuna eura te je nosio 89 posto ukupne vrijednosti poziva “Provedba projekta u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog interneta u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja”, za koji je iz NPOO trebalo biti izdvojeno 106,1 milijun eura od ukupno 126,2 milijuna namijenjenih reformi jačanja povezivosti.

“S obzirom na važnost ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes, Ministarstvo će nastojati osigurati sredstva u okviru drugih izvora financiranja iz europskih sredstava kako bi se predmetni projekti proveli”, odgovaraju iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je nadležno za provedbu projekta.

Iz kojih bi programa i kada navedeni novac mogao doći iz Ministarstva, na čijem je čelu Oleg Butković, ne navode. Kažu i da novac iz NPOO-a namijenjen ovoj investiciji nije izgubljen. “On će biti preusmjeren u druge projektne aktivnosti unutar NPOO-a u dogovoru s nadležnim tijelima”, kažu. Tko će profitirati zbog propasti ovih projekata, koji su prema pravilima trebali biti završeni do lipnja 2026., također ostaje nepoznato.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz SAFU-a, agencije koja je provedbeno tijelo poziva, objašnjavaju da je tijekom praćenja provedbe ugovora s Optix Infrastructurom “evidentirano kontinuirano kašnjenje u provođenju projektnih aktivnosti, i to prije svega sklapanje ugovora o nabavi s izvođačima radova”.

“Budući da su kašnjenja ugrožavala ugovorom definirani rok za ostvarenje pokazatelja i u konačnici provedbu ugovora (izgradnju infrastrukture širokopojasnog pristupa), nakon više pisanih upozorenja i ekstenzivne komunikacije s vlasnikom Optix Infrastructure, Meridiam Eastern Europe, kao i konzultacija s nadležnim tijelima, ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava su raskinuti. Dapače, službenim putem je zaprimljen i zahtjev Optix Infrastructure za raskidom u kojem sam potvrđuje kako nema napredaka u ostvarenju aktivnosti”, ističu iz SAFU-a.

Optix je 2023. osnovala francuska kompanija Meridiam Eastern Europe koja se, prema opisu sa službenih stranica, bavi izgradnjom održive i otporne infrastrukture u području kritičnih javnih usluga, održive mobilnosti i energetike s niskim emisijama štetnih plinova.

Ipak napredujemo

Isti izvor kaže da imaju deset ureda i oko 400 zaposlenih diljem svijeta te da upravljaju imovinom čija vrijednost prelazi 23 milijarde eura. No, njihova kompanija u Hrvatskoj, Optix Infrastructure, lani je ostvarila tek osam eura prihoda te neto gubitak od 944 tisuće eura, pokazuju podaci Fine.

Osim s Optixom, sklopljeno je još 15 ugovora (ukupno 32) o dodjeli bespovratnog novca s ciljem smanjivanja digitalnog jaza kroz povećanje nacionalne pokrivenosti širokopojasnom mrežom u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Izvori kažu i da čelnici općina i gradovima u kojima je Optix trebao osigurati širokopojasni pristup internetu o tome nisu bili obaviješteni.

Izvješće Digitalno desetljeće 2025., koje svake godine objavljuje Europska komisija, kaže da je Hrvatska ostvarila znatan napredak u području digitalne infrastrukture. Pokrivenost vrlo visokokapacitetnim mrežama (VHCN) dosegla je 78,9 posto, što je ispod prosjeka EU-a od 82,4 posto, ali bilježi brzi rast zahvaljujući programima koji se sufinanciraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ovaj će rast, zbog propasti projekata u 17 općina i gradova, ipak usporiti, osim ako država brzo ne pronađe novi novac.