Godišnji pregled gospodarskog rasta, objavljen 28. studenog 2012. najavljuje Europski semestar 2013. Cilj mu je poboljšati razumijevanje o prioritetnim akcijama koje je potrebno poduzeti na nacionalnim razinama, kao i na razini EU, a njegove je rezultate potrebno pretočiti u nacionalne gospodarske i proračunske odluke koje će države članice prenijeti u svoje programe za postizanje stabilnosti i konvergencije te nacionalne programe reformi. Također, on predstavlja osnovu za specifične nacionalne preporuke Europske komisije koje će biti objavljene u svibnju.
Budući da dugoročni ciljevi zahtijevaju dugoročne strategije, ovogodišnje izvješće poziva države članice na održavanje dinamike reformi kako bi se ostvario napredak na ključnim prioritetima identificiranim prošle godine:
1. Ostvarivanje diferencirane konsolidacije usmjerene prema gospodarskom rastu
2. Ponovna uspostava uobičajenih razina kreditiranja gospodarstva
3. Promoviranje rasta i konkurentnosti
4. Bavljenje pitanjem nezaposlenosti i socijalnim posljedicama krize
5. Modernizacija javne uprave

BUSINESSEUROPE je već komentirao Godišnji pregled gospodarskog rasta, pri čemu je istaknuo važnost angažmana država članica na zadanim prioritetima te smatra kako je makroekonomska analiza u Godišnjem pregledu gospodarskog rasta u skladu sa stavovima BUSINESSEUROPE-a.
ECON odbor Europskog parlamenta pokrenuo je proces izrade komentara na Godišnji pregled gospodarskog rasta u okviru Mišljenja, što ga na vlastitu inicijativu izrađuje Portugalka Elisa Ferreira. ECON za proljetni sastanak Europskog vijeća priprema i preporuke koje se odnose na smjernice ekonomske politike država članica.
Godišnji pregled gospodarskog rasta prate dokumenti:
1. Izvješće o mehanizmima upozoravanja (Alert mechanism report): u prosincu 2011. uveden je Postupak za slučaj makroekonomske nestabilnosti (Macroeconomic Imbalance Procedure) čija je zadaća ojačati nadziranje makroekonomskih politika u EU i euro-zoni. Cilj mu je rana identifikacija potencijalnih rizika, prevencija pojave štetnih dizbalansa kao i ispravljanje već postojećih. Ovaj dokument predstavlja prvu fazu preventivnog djelovanja mehanizma i identificira države koje bi mogle biti pogođene dizbalansima: Belgija, Bugarska, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Italija, Mađarska, Malta, Nizozemska, Slovenija, Španjolska, Švedska i Velika Britanija.
2. Zajedničko izvješće o zapošljavanju (Joint Employment Report): ovaj dokument podupire glavne teze Godišnjeg pregleda gospodarskog rasta s područja zapošljavanja. Potvrđujući kako fiskalna disciplina i strukturne reforme počinju pokazivati pozitivne rezultate, Godišnji pregled gospodarskog rasta poziva na provođenje nacionalnih strukturnih reformi kako bi se postavili temelji za održivi oporavak nacionalnih gospodarstava uz stvaranje radnih mjesta. Godišnji pregled gospodarskog rasta ističe potrebu praćenja učinaka određivanja plaća (wage-setting), a posebice mehanizama indeksacije te njihovo ispravljanje, poštujući nacionalne postupke konzultacija. Zajedničko izvješće o zapošljavanju također primjećuje kako postoje podaci koji pokazuju kako, među mladima, privremeni poslovi mogu poslužiti kao put do stalnog zaposlenja, iako to nije slučaj u svim državama članicama. S druge strane, poslodavci doživljavaju ugovorno zapošljavanje kao potencijalni ulazak na tržište rada za mlade, ali i kao mogućnost povratka na tržište rada za nezaposlene.

3. Izvješće o stupnju integracije zajedničkog tržišta (Single Market Integration Report): Komisija je također usvojila prvo Godišnje izvješće o stanju integracije Jedinstvenog tržišta, čiji je cilj izmjeriti, putem konkretnih mjerila, njegovo pravilno funkcioniranje. Izvješće predstavlja podatke o razmjeni roba, usluga, kapitala i rada unutar EU, te opisuje učinkovitost tržišta, ali i prepreke EU integracijama na područjima s velikim potencijalom za stvaranje novih radnih mjesta i ekonomskog rasta, kao što su: usluge, energetika, transport i digitalna tržišta. Jedan od glavnih očekivanih rezultata ove inicijative je dostupnost konkretnijih, činjeničnih indikatora o tome kako se u praksi primjenjuju pravila Jedinstvenog tržišta. S poslodavačkog stajališta to predstavlja napredak, budući da pomaže pri usporedbi konkretnih rezultata koje postižu države članice. Ovi će podaci također pomoći Europskoj komisiji u praćenju napretka i definiranju mjera pomoći.

EU korak bliže zajedničkom patentu
Europska unija je bliža ideji zajedničkog patenta, nakon što je 11. prosinca 2012. Europski parlament donio odluku koja bi trebala značajno smanjiti troškove zaštite izuma.
Napori na stvaranju zajedničkog EU patenta, koji bi bio primjenjiv u svim državama članicama Unije, započeli su još 1960., no zbog brojnih prepreka nikad nisu donijeli ploda.
Europski parlament izglasao je 11. prosinca 2012. plan koji predviđa uspostavu zajedničkog EU patenta već od 1. siječnja 2014., pod uvjetom da suci Europskog suda otklone prigovore Italije i Španjolske u presudi koja se očekuje sljedeće godine. Ove dvije države su do sada odbijale podržati projekt zbog jezičnog režima. Naime, prijedlog uspostave EU-patenta predviđa da službeni jezici za podnošenje patenata budu samo engleski, francuski i njemački. EU patent je ključan za jačanje europske konkurentnosti u globaliziranom svijetu. Europa mora biti u stanju natjecati se sa SAD-om, Japanom i ostalim razvijenim zemljama na području komercijalizacije inovacija, no sadašnji sustav čini ovaj proces osamnaest puta skupljim u EU u odnosu na SAD i čak šezdeset puta skupljim u odnosu na Kinu, jer se sada patenti moraju zasebno registrirati u svakoj od 27 država članica kako bi pokrili cijelo područje EU. U ovom trenutku, dobivanje patenta za sve države članice EU košta otprilike 32.000 eura. Samo za usporedbu, u SAD-u ti troškovi iznose 1800 eura. Michel Barnier, povjerenik Europske komisije za jedinstveno tržište i usluge, pozdravio je odluku Europskog parlamenta dodavši: "Brojke govore same. U SAD-u je tijekom 2011. dodijeljeno 22.4000 patenata, u Kini 172.000, dok za EU taj brojka ne prelazi 62.000. Jedan od razloga za to je iznimno visoka cijena i složenost dobivanja patenata za cijelo jedinstveno tržište. Nova pravila otvaraju mogućnost pojednostavljivanja postupaka i smanjenja troškova poslovnog sektora pri zaštiti njihovih inovacija." Očekuje se da bi se prvi EU patenti mogli pojaviti u travnju 2014.