BUSINESSEUROPE je 28. siječnja 2014. godine, objavio prijedlog modela/nacrta sveobuhvatne industrijske strategije Europske unije, analizirajući i navodeći ključne pokretače koji će učiti europsku industriju konkurentnijom u ovom, sve kompliciranijem globalnom okruženju.

Radi se o nacrtu pod naslovom: "Industrija znači" ("Industry Matters") koji identificira sedam područja u kojima inovativne mjere politika EU i aktivna reforma mogu proizvesti rast, privući unutarnje investicije i ohrabriti "re-shoring" (pojam suprotan outsourcing-u) poslova i aktivnosti koje su izgubljene, a zbog drugih konkurentnijih svjetskih regija. Prema riječima gospodina Markusa Beyrera (glavnog direktora) situacija je vrlo ozbiljna. Europa gubi tlo pod nogama u sve konkuretnijem okružju u kojemu se rastuće ekonomije sve snažnije razvijaju. Kako bismo dobili konkurentsku bitku, a koja ugrožava sposobnost Europe za održanjem životnoga standarda građana, mi trebamo snažnu i inovativnu proizvodnju, proizvodnu bazu, te pripadajuće usluge vrlo visoke razine. Europa treba podržati kompanije u njihovim nastojanjima ka povećanju udjela na tržištu u globalnoj ekonomiji.

U suprotnom, Europa neće uspjeti realizirati veći rast te otvoriti nova radna mjesta. Kompanije izvan Europe nose puno manji teret u smislu regulatornog i poreznog opterećenja i one napreduju svaki dan na svjetskim tržištima. Europske institucije i države članice trebaju urgentno zaključiti "Industrijski ugovor" (Industrial Compact). Taj Ugovor predstavlja 360 % strategije utemeljene na prihvaćenoj viziji da je industrijska konkurentnost preduvjet za održanje visokog standarda življenja u Europi. Isto tako, on treba omogućiti u konkurentnom okviru takve uvjete koji će olakšati rast i to više nego ikad isprepletene i međuovisne europske industrije i servisa, koji će potaknuti investicije i trgovinu, podržati dinamična poduzeća te omogućiti razvoj i komercijalizaciju inovativnih tehnologija. Mi imamo način za uspješno natjecanje u globalnoj ekonomiji. Naš je kontinent kolijevka industrijskih društava.  To jedinstveno  tržište je svjetsko najveće tržište s BDP-om većim od 12.6 trilijuna Eura. Proizvodnja u Europi sve više predstavlja vrijednosne lance koji uključuju niz zemalja, a svaka od istih je specijalizirana u jednoj ili više faza.

Sposobnost Europske unije za zajedničkom inovativnošću,  koja će nadograđivati pozitivni multiplikativni učinak kompanija koje prednjače, će  jamčiti snažnu poziciju u srcu globalne konkurencije. Europska komisija je, dobro naglasivši potrebu za stavljanjem europske industrije na mjesto koje joj pripada, tj., vraćajući je na put rasta, postavila kao cilj porasta udjela industrije u europskom BDP-u od sadašnjih 15.3% na 20%  do godine 20120. Europske kompanije nastoje biti konkurentnije i nastoje naš kontinent učiniti što inovativnijim. No, kako bi postigli taj ambiciozan cilj, EU vođe se moraju promptno suočiti s uzrocima narušavanja europske konkurentnosti, a koji nastaju zbog pretjerane regulacije te nametanja "višeslojnih" poreza i nameta kompanijama u području rada ili zaštite okoliša. Započinjanje sljedećeg petogodišnjeg zakonodavnog razdoblja je jedinstvena prigoda za definiranje elemenata sveobuhvatne industrijske strategije. Slijedom navedenoga BUSINESSEUROPE poziva Europsko vijeće (ožujak 2014. godine) na usuglašavanje glede ambicioznog Industrijskog ugovora te poziva države članice na doprinos implementaciji toga ugovora u idućem političkom ciklusu. Zaključno, gospodin Beyrer navodi da EU mora djelovati danas, jer će sutra biti prekasno.