Za to su zaslužni slab inspekcijski nadzor poduzetnika u turizmu i bujanje online platformi kojima nije važna kategorizacija, ističu sugovornici Poslovnog dnevnika. Od kad je 2014. godine ukinut Državni inspektorat, za nelegalno pružanje ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu, odnosno neregistrirano obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga u turizmu nadležno je Ministarstvo financija, odnosno Carinska uprava.

Turistički inspektori Ministarstva turizma nadziru samo prijavljene iznajmljivače. Iako se već neko vrijeme priča o jačanju inspekcijskih nazora bilo kroz ponovni ustroj Državnog inspektorata, jačanje turističke inspekcije ili izmjenu nekih zakona, za sad nema novosti.

Iz Ministarstva turizma pojašnjavaju kako je ovog ljeta turistička inspekcija Ministarstva sudjelovala u zajedničkoj akciji “Iznajmljivač” s Carinskom upravom, a cilj je bio usmjeren na zaštitu gostiju u pogledu kvalitete pruženih ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu i sprečavanje nelegalnog pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvu.

“U ovoj akciji je sudjelovao 26 turističkih inspektora iz Pule, Rijeke i Splita, i obavili su ukupno 270 inspekcijska nadzora, te su utvrđene 32 povrede propisa, a najviše povreda propisa odnosilo se na neisticanje natpisa s oznakom vrste i kategorije objekta, neisticanje cijena usluga u objektu, nepropisnog oglašavanja i reklamiranje usluga iznajmljivača na način da su se isti koristili oznakom vrste i kategorije koja nije utvrđena rješenjem nadležnog ureda”, kažu u Ministarstvu.

Carinska uprava je pak u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza obavila 382 nadzora privatnih iznajmljivača smještajnih kapaciteta. Utvrđeno je 96 nepravilnosti te je izrečeno 212.000 kuna prekršajnih kazni. “Najveći broj nadzora obavljen je na području nadležnosti Područnog carinskog ureda Split gdje je obavljeno 194 nadzora te je utvrđeno 35 nepravilnosti, kao i na području grada Rijeke gdje je obavljeno 128 nadzora, te je utvrđeno 36 nepravilnosti. Na područjima Zagreba i Osijeka obavljeno je 60 nadzora te je utvrđeno ukupno 25 nepravilnosti”, doznali smo iz Ministarstva financija. Za usporedbu, 2009. godine zbog nelegalnog pružanja usluga smještaja turistima Državni inspektorat je zapečatio 1005 smještajnih jedinica s ukupno 3825 ležaja. U pojačanim akcijama u priobalju tijekom turističke sezone te su godine inspektori obavili ukupno 23.100 inspekcijskih 
nadzora, a po raznim je osnovama u državni proračun uplaćeno gotovo 10,7 milijuna kuna kazni.

Anamarija Cicarelli, voditeljica savjetovališta za obiteljski smještaj iz Splita ističe da najviše iznajmljivanja na crno ima u gradovima, gdje je zahvaljujući online platformama to ponovno postalo socijalno, umjesto poduzetničko pitanje.

“Stanovnici gradova koriste ta dva mjeseca u sezoni da bi iznajmili vlastite stanove i time ostvarili dodatan prihod, a to nitko ne kontrolira. Najviše urednih iznajmljivača ima u manjim, turistički razvijenim sredinama gdje se ljudi više međusobno poznaju, ili u turistički manje razvijenim sredinama u kojima se poduzetnici maksimalno trude raditi po pravilima jer tek moraju osvojiti tržište i dovesti goste”, pojašnjava Cicarelli. Brojni Splićani svjedoci su ilegalnog najma svojih susjeda, no to najčešće ne prijavljuju, što Cicarelli smatra problemom.

“Bez prijave inspektori često nemaju informacije o neprijavljenom iznajmljivanju smještaja, a s druge strane iznajmljivači su još uvijek slabo informirani o svim svojim obvezama. Istodobno, sustav koji smo do pred dvije godine nekako uspjeli postaviti sad se urušava jer online platforme od svojih iznajmljivača ne traže potvrdu o kategorizaciji”, pojašnjava Cicarelli. Smatra da bi se stvar mogla riješiti po uzoru na neke europske gradove, da se s online agencijama kao što su Airbnb ili Booking.com dogovori automatska naplata boravišne pristojbe prilikom svake transakcije. Tako bi se riješio bar dio problema.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Nenad Velenik, direktor Turističke zajednice Grada Poreča ističe da nadležni na raspolaganju imaju itekako korisne alate kojima bi se vrlo lako mogli otkriti ilegalci. Najviše ih je iz redova vikendaša, tvrdi na temelju vlastite analize u koju se upustio još lani.

“Još prošle godine usporedio sam broj vlasnika kuća za odmor koji su registrirani u gradskom uredu za gospodarstvo s onima koji su se prijavili putem eVisitora i dobio nevjerojatne brojke, pa je ispalo da je primjerice u Červaru 95 posto vlasnika kuća bilo neprijavljeno. Samo na temelju podataka o vikendašima utvrdili smo da u Poreču na ukupno 32 tisuće kreveta imamo još između 4 i 5 tisuća ilegalaca. Ne možemo znati koliko je ilegalnih noćenja, no činjenica je da se pred kućama vlasnika koji se nisu prijavili kao iznajmljivači čitavog ljeta izmijenjuju automobili stranih registracija, i teško da su to samo prijatelji i rođaci,” pojasnio nam je Velenik, koji je još lani o rezultatima svog istraživanja izvijestio Hrvatsku turističku zajednicu, Ministarstvo, Carinsku upravu, odnosno službe koje su zadužene za nadzor i inspekcije. Turističke zajednice naime nisu zadužene za otkrivanje ilegalaca, iako se priča da su neki TZ-i po Dalmaciji počeli upozoravati ilegalce da se prijave. Ako već inspekcijski nadzor ne funkcionira, Velenik čak predlaže da se vikendašima boravišna pristojba ugradi u višu stopu poreza na kuće za odmor.