Do kredita u pola sata, jedna je od inačica kojima se iz banaka posljednjih mjeseci reklamira ponuda gotovinskih, nenamjenskih kredita. Iako rast kreditne aktivnosti u segmentu stanovništva manji od pet posto nije tempo koji 'vrišti na oprez', u poslovanju s građanima gotovinski neosigurani krediti rastu više nego  dvostruko brže. Budući da su kod tih kredita maksimalni iznosi danas veći nego prije nekoliko godina i da se mahom radi o neosiguranim kreditima, a odobravaju se do desetak godina, u središnjoj banci stavili su ih pod povećalo.

Potvrdio je to guverner Boris Vujčić u sklopu jučerašnje 2. istraživačke konferencije HNB-a.   Ističući kako se dogodine očekuje nastavak ovogodišnjih gospodarskih trendova (rast BDP.-a nešto ispod tri posto) te blago povećanje stope rasta kreditne aktivnosti banaka, i to više prema stanovništvu, pokazao je dozu podozrivosti zbog dinamike rasta gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima. 

"Malo nas brine to što vidimo vrlo visok rast gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima koji su neosigurani. To je nešto čemu ćemo posvetiti više pažnje i analize kako bismo vidjeli treba li i kada tu  reagirati", rekao je. Gotovinski se krediti mogu dobiti vrlo brzo, kaže, jer su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta. To se može napraviti vrlo brzo iz povijesti njihovih financijskih podataka.

No, guverner drži da tu treba pripaziti da se ne dođe u situaciju impulzivnog uzimanja kredita. Domaća iskustva govore nam da tome nismo neskloni pa oprez svakako nije zgorega. A dodatna varijabla u svemu tome je i pitanje privremenog zastoja rada Hrvatskog registra obveza po kreditima (HROK) do kojeg je došlo sa svibanjskim stupanjem na snagu europske uredbe o zaštiti osobnih podataka, zbog rizika tumačenja odredbi te direktive. privremeno nefunkcioniranje HROK-a svakako znači i sužavanje izvora informacija u provjerama kreditne sposobnosti.

Banke uglavnom s tim u vezi tvrde da su uvele zamjenske procedure kod odobravanja novih kredita, no pritom su njihove pozicije prilično različite i u tom smislu svakako su u prednosti najveće banke s najvećom bazom računa klijenata.  Zbog svega u nekim manjim bankama nerijetko i u vezi s HROK-om postavljaju pitanje zašto GDPR u drugim zemljama nije izazvao poremećaje u kreditnim registrima kakvome svjedočimo kod nas. 

Govoreći o kreditnoj aktivnosti, guverner je rekao i kako je trenutno puno veća potražnja za kunskim kreditima nego eurskima, naravno, opet   s gotovinskim neosiguranim kreditima kao glavnim izvorom rasta. U uvjetima izrazito niskih kamata rastu potražnje građana za kreditima, među ostalim, pridonosi i povećanje raspoloživog dohotka slijedom rasta plaća i zaposlenosti. "Ako rastu i plaće i zaposlenost, onda se raspoloživi dohodak povećava, pa ljudi imaju više kreditnog kapaciteta, a uz to raste i optimizam potrošača jer vide bolju perspektivu na tržištu rada", ističe Vujčić. No, trenutno najbrže rastuće kredite treba otplaćivati godinama, a to uz manje povoljno ukupno okruženje znači i izvor rizika.   

Državna revizija ubuduće i u HNB-u

Zakon na Odboru za financije 
Već odavno se najavljivana novost da će Državni ured za reviziju ubuduće 'ići' i u HNB korak je bliže osiguranju zakonskog okvira. Sredinom rujna zaključena je javna rasprava o prijedlogu Zakona o DUR-u, a na putu prema prvom čitanju u sabonici on je jučer bio na saborskom Odboru za financije i državni proračun. Definiranje sadržaja i pravila državne revizije u slučaju HNB-a izazvalo je najveću pozornost i u javnoj raspravi o zakonu. Ukratko, DUR će provjeravati i ocjenjivati operativno poslovanje, tj. troškove administrativnog poslovanja i učinkovitost raspolaganja imovinom. Dakle, ne i segmenata koji zadiru u monetarnu politiku i neovisnost središnje banke, te zadaće i ciljeve propisane Zakonom o HNB-u i ugovorima s institucijama EU. Inače, najviše komentara tj. primjedaba u sklopu javne rasprave stiglo je iz samoga DUR-a, među ostalim i zbog toga što zakon predviđa da su njegova izvješća i preporuke za HNB-a manje obvezujući u odnosu na ostale subjekte revizije.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’