Europska komisija namjerava smanjiti poljoprivredne subvencije velikim europskim farmerima što će biti prvi veliki korak u izmjenama zajedničke agrarne politike Europske unije, poručuju iz Bruxellesa. Krajem ovog mjeseca Komisija će objaviti analizu subvencioniranja europske poljoprivrede, na koju otpada 40 posto budžeta EU-a. Prema najavama Europske komisije, u dokumentu će biti prezentirane nove ideje o tome kako pojednostaviti i bolje iskoristiti novac iz zajedničke blagajne, nakon čega se očekuje rasprava u Europskom parlamentu i zemljama članicama. Na temelju povratnih informacija Komisija će predložiti konkretne zakonske mjere, i to najvjerojatnije u svibnju iduće godine. Potreba za objavljivanjem podataka uslijedila je nakon nekoliko analiza koje su pokazale kako zapravo najveći dio subvencija odlazi najbogatijim europskim poljoprivrednicima. Najvećih 15 francuskih agrarnih kompanija potroši godišnje 60 posto ukupnih direktnih izdataka, dok su britanska kraljica Elizabetha i princ Charles 2004. dobili oko 1,5 milijuna eura poljoprivrednih subvencija.

U odnosu na dosadašnju praksu direktnog financiranja europskih farmera, novom direktivom bi dio sredstava išao u aktivnosti čiji je cilj održavanje i razvoj ruralnih područja. Prema svemu sudeći najveću žrtvu podnijet će velike farme. U objašnjenju se navodi kako velikim poljoprivrednim gospodarstvima zahvaljujući ekonomiji obujma nisu potrebne isplate po hektaru, kao što je slučaj sa malim farmama. “Cilj nam je što efikasnije upravljati raspoloživim sredstvima”, izjavio je glasnogovornik europskog povjerenstva za poljoprivredu, Michael Mann. No veliko je pitanje hoće li najavljeno ukidanje subvencija velikima uistinu zaživjeti. Naime, 2002. godine Komisija je imala sličan prijedlog koji je pao u vodu nakon žestokih kritika nekih članica EU. Cilj nove politike je da se za 10 posto smanji pomoć farmama koje se prostiru na više od 100 tisuća hektara, a za poljoprivredna gospodarstva čija je površina i veća najvljena su i značajnija ukidanja subvencija. Ako inicijativa ipak zaživi, najveći gubitnici bit će Engleska i Njemačka, države koje su 2002. zaustavile izmjene u europskoj agrarnoj politici. No Komisija je ovaj put ublažila kriterije pa bi tako farme s više vlasnika, poput poljoprivrednih holdinga u istočnoj Njemačkoj i nekim novim članicama Unije, mogle biti izuzete rezanja subvencija. Prošli mjesec su se europski ministri poljoprivrede usuglasili oko potrebe za većom transparentnošću, odnosno strožim pravilima o tome tko dobiva koliko u EU. Slijedom toga u planu je online objavljivanje subvencija za savku pojedinu zemlju.

Rumunjska otklonila probleme u subvencijama

Rumunjska je uklonila nedostatke u sustavu upravljanja poljoprivrednim subvencijama zbog kojih joj je prijetilo uskraćivanje financijske pomoći EU-a, izjavio je rumunjski ministar poljoprivrede Dacian Ciolos. EK je 10. listopada dala Rumunjskoj rok od mjesec dana da ispravi ‘ozbiljne nedostatke’ u sustavu upravljanja i nadzora nad poljoprivrednim subvencijama, zaprijetivši joj uskraćivanjem 25 posto subvencija EU-a. Problemi su se odnosili na računalne programe za obradu rezultata kontrola na poljoprivrednim imanjima i izračun svota za isplatu, ključne elemente integriranog sustava upravljanja i kontrole. Prema Ciolosu, ti su programi sada operativni i u sustav je uneseno izvješće o kontroliranim farmama. EU bi dogodine trebala isplatiti Rumunjskoj 443 milijuna eura na ime subvencija koje je Bukurešt 2007. isplatio za 1,3 milijuna rumunjskih poljoprivrednika.