Bruto inozemni dug Hrvatske dosegnuo je krajem kolovoza 45,3 milijarde eura, 11,1% više nego prije godinu dana, podaci su Hrvatske narodne banke.

U odnosu na kraj 2020. bruto inozemni dug porastao je za 5,2 milijarde eura (13 posto) čemu je doprinio rast duga svih domaćih sektora, osim banaka. One su svoj dug prema inozemstvu smanjile za 283 milijuna eura, na 3,9 milijardi eura.

Analitičari Raiffeisen banke ističu da je u ovoj godini zabilježen značajniji porast duga opće države, za 1,4 milijarde eura zbog zaduživanja po osnovi vrijednosnih papira i kredita. Krajem kolovoza inozemni dug opće države iznosio je 15,3 milijarde eura.

Povećanje duga središnje banke za 2,9 milijardi eura isključivo je rezultat porasta obujma repo poslova te obveza na osnovi alokacije posebnih prava vučenja.

Inozemni dug središnje banke krajem kolovoza iznosio je 3,7 milijardi eura, dok je dug ostalih domaćih sektora (uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima) porastao za 906 milijuna eura, na 13,6 milijardi, podaci su HNB-a. Snažan oporavak u 2021. trebao bi smanjiti udio duga u BDP-u.

“U apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga, upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora”, ističu iz RBA napominjući da će servisiranje duga ostati povoljno.