Slobodne zone kao pokretače ekonomskog rasta, Srbija je otkrila sa zakašnjenjem od najmanje tri desetljeća, piše Politika. Država se dugo opirala da investitorima odobri olakšice koje zone čine privlačnim za ulaganja, ali je to konačno uradila 2006. godine, usvajanjem Zakona o slobodnim zonama. Danas ih je 14 diljem zemlje, u njima posluje više od 200 multinacionalnih kompanija, od kojih 71 proizvodi za izvoz.

Prema izvještaju o poslovanju slobodnih zona u 2016. godini, koji je vlada Srbije usvojila, u njih je lani investirano ukupno 236,4 milijuna eura. Iz njih je izvezena roba vrijedna 2,15 milijardi eura, što je 16 posto vrijednosti ukupnog izvoza Srbije u 2016.

“Najvažnije je da se broj zaposlenih u slobodnim zonama povećava svake godine, a prošle godine taj rast je iznosio više od 13 posto, tako da danas u njima radi više od 26.000 osoba”, kaže Milan Ristić, direktor Uprave za slobodne zone. Trend rasta poslovanja u zonama će se nastaviti, jer sadašnji korisnici dodatno investiraju, a novi investitori se raspituju za uvjete i najavljuju dolazak. Tako je Michelin u Pirotu prvu investiciju od 240 milijuna eura u izgradnju novog pogona prošle godine povećao za još 90 milijuna eura.

Strane investitore u srpske slobodne zone Pirot, Zrenjanin, Subotica, Novi Sad, Šabac, Užice, Smederevo, Kruševac, FAS – Kragujevac, Niš – jug, Apatin, Svilajnac, Vranje i Priboj, ne privlači samo to što im država ne naplaćuje carinu i PDV na uvezenu opremu i repromaterijal, nego i mogućnost bescarinskog izvoza u zemlje Europske unije, Cefte, Rusiju, Tursku, Bjelorusiju i Kazahstan, s kojim Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Kompanije koje u tim prostorima proizvode, ne plaćaju carinu i porez na dodanu vrijednost na uvezenu opremu i repromaterijal, ali ni na usluge i energente, a imaju i pojednostavljene carinske procedure.

U srpskim slobodnim zonama najviše je proizvođača dijelova za automobilsku industriju, pre svega kabela. Od velikih multinacionalnih kompanija u njima su: Fiat, Michelin, Continental, Yazaki, Lear, Siemens i drugi Plaće zaposlenih u slobodnim zonama su niske, kaže sagovornik Politile, ali su one privukle investitore u nerazvijena područja što je znatno pridonijelo smanjenju visoke nezaposlenosti. Dolaskom novih investitora prosjek zarada raste, jer se povećava i potražnja za radnom snagom.

Direktor Uprave za slobodne zone kaže da ne treba povećavati sadašnji broj slobodnih zona, ali ističe da Srbija treba zadržati sve postojeće pogodnosti poslovanja u njima do ulaska zemlje u Europsku uniju.