Sudeći prema statističkom izvješću Ministarstva pravosuđa “Rezultati rada sudova u 2005. godini”, ali i interpretaciji ministrice pravosuđa Ane Lovrin, ohrabrujući su pomaci učinjeni na području smanjivanja broja zaostalih sudskih predmeta. U tom materijalu stoji da su lani sudovi riješili 2,070.431 predmeta, što je za 10 posto više nego u 2004. No kako je sudstvo lani zaprimilo neznatno veću količinu novih predmeta – dobilo je u rad 1,939.396 novih predmeta (25 tisuća više nego 2004.), povećana efikasnost sudova u rješavanju predmeta u uvjetima blagog porasta novozaprimljenih prvi put se uspjela pozitivno odraziti na ukupnom broju zaostataka. Na kraju 2004. godine ostalo je 1,637.698 neriješenih predmeta, a lanjske godine zaostatak je smanjen na 1,501.709. Ukupan broj neriješenih predmeta iz prethodnih godina lani je prestao rasti te je smanjen približno za 10 posto. Kako je rješavanje nagomilanih zaostataka jedan od tri ključna prioriteta reforme pravosuđa, ne čudi što takve posljednje rezultate rada sudova ministrica pravosuđa Lovrin vidi kao preokret i napuštanje lošeg trenda. Lanjski pojačani rad uglavnom se ticao svih dijelova sudstva, ali statistički gledajući pritom su se nekima smanjili zaostaci, a drugima su rasli.

Općinsko sudstvo
To dokumentiraju podaci koji čak sugeriraju da su prvostupanjski sudovi bili najefikasniji. Općinsko sudstvo smanjilo je svoje zaostatke sa 1,165.393 na 985.226 predmeta, a trgovačko sudstvo smanjio je zaostatke sa 41.006 na 22.947 predmeta. No Visoki trgovački sud, koji iako je lani primio manji broj predmeta, manje ih je i riješio pa bilježi porast sa 11.449 na 12.049 zaostataka. I kod županijskih sudova blagi je porast zaostataka sa 52.704 na 54.501., a to se tiče i Vrhovnog suda, koji je 2004. imao 2813 neriješenih predmeta, a 2005. godine 2944. Prekršajno sudstvo, koje čeka korjenita reforma nadležnosti zbog spajanja s općinskim sudovima, imalo je velik priljev novih predmeta, riješilo ih je 40 tisuća više nego preklani, a na kraju bilježi porast broja svojih zaostataka za 60-ak tisuća. Podaci iz strukture svih riješenih predmeta koji su mjerač efikasnosti rješavanja ovrha, parnica te gruntovnih, kaznenih i prekršajnih predmeta otkrivaju kako se 2005. godine smanjila efikasnost samo kod kaznenih predmeta.
Lani je riješeno 13 tisuća manje kaznenih predmeta nego 2004. godine. Veća je učinkovitost postignita u ovrsi i u gruntovnicama. Riješeno je također 15-ak tisuća više parnica nego preklani. Ipak, i taj će statistički dokument Ministarstvo pravosuđa trebati dijelom korigirati. Prezentiran je netočan podatak koji se tiče broja novih predmeta koje su 2005. godine zaprimili svi općinski sudovi. U izvješću stoji da je općinsko sudstvo 2005. godine dobilo u rad 114.696 novih predmeta. Iako je jasno da u toj brojci nedostaje barem milijun predmeta, taj navodno veliki pad u priljevu novih predmeta iz općinske nadležnosti čak je grafički dvostupačno prikazan obrušavanjem broja novih predmeta sa 1,2 milijun u 2004. na 1,1 tisuće predmeta u 2005.

Pogreška u izvješću
I dok je pretpostaviti kako je riječ o tehničkoj pogrešci koju je jednostavno ispraviti, prema podacima iz izvješća ostaje nepoznanica koliko su općinski sudovi lani dobili novih gruntovnih predmeta. Registrirano je da je općinsko sudstvo dobilo u rad 131 tisuću novih parnica, 422 tisuće novih ovrha i 33 tisuće novih kaznenih predmeta, ali nejasno je zašto nema podataka o broju novih zk predmeta i koliko ih je ostalo neriješenih 2005. S tim u svezi izvješće bi trebalo sadržavati apsolutne iznose zaostataka prema vrsti predmeta.
U “Strukturi svih neriješenih predmeta u 2004/2005.” prikazani su udjeli parničnih, ovršnih, gruntovnih, kaznenih, prekršajnih i kaznenih te ostalih predmeta u ukupnom broju zaostataka. Računa li se njihov broj prema iskazanom udjelu, čini se da je kao neriješeno preneseno u 2006. oko 495.000 ovrha, 210.000 gruntovnih predmeta, 285.000 parnica, 390.000 prekršajnih i 45.000 kaznenih predmeta te 75.000 ostalih predmeta.