Broj kinematografa u Hrvatskoj posljednjih petnaestak godina kontinuirano pada, no užitak gledanja filmova na velikim ekranima ne jenjava. Štoviše, dok se broj kina od 2002. prepolovio, broj gledatelja u njima istodobno gotovo udvostručen.

 Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju, naime, da je, o obzirom na multipleks kinematografe s više dvorana, broj sjedala u posljednjih deset godina ostao približno isti, na razini od 31 do 34 tisuće. Broj predstava je, pak, višestruko porastao – 2002. je primjerice prikazano njih 48,9 tisuća, dok se lani "pustilo" 166 tisuća filmova, a rekord od 175 tisuća predstava bio je godinu ranije. 

Stara i nova oprema
Trend smanjenja broja kinematografa prati i promjena odnosa udjela stare i nove proizvodnje kinoprojektora. Tako je još prije pet godina četvrtina kinoprojektora bila proizvedena prije 1970., a manje od polovice nakon 1991., dok je lani 11 posto projektora bilo iz vremena prije 1991., a 61 posto je proizvedeno nakon 2011. godine. Udio predstava domaćeg filma, inače, kontinuirano u proteklih petnaestak godina varira od 2 do 4 posto, uz nekoliko odstupanja, pri čemu je rekordan broj domaće produkcije viđen u 2013., čak 8 posto svih predstava.

Lani je četiri posto predstava bilo domaće proizvodnje. Suprotno percepciji kako najviše kina ima u glavnom hrvatskom gradu, lider po broju kinematografa koje ima na svom području godinama je Splitsko-dalmatinska županija, koja ih je lani imala 12, dok je Grad Zagreb i dalje na drugom mjestu s devet kina. U 2002. u Splitsko-dalmatinskoj županiji ih je bilo 24, a u Zagrebu samo četiri manje. 

Najviše na obali
U pravilu najviše kina imaju priobalne županije, dok u šest hrvatskih županija imaju tek je po jedan kinematografa – u Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj te u Vukovarsko-srijemskoj.  Od ukupno 70 kinematografa koliko ih je lani radilo u cijeloj Hrvatskoj, svi su digitalizirani. Njih 64 posto filmove prikazuje tijekom cijele godine, a 11 posto manje od tri mjeseca. Među stalnima dvije trećine imaju jednu dvoranu ili ekran, a trećina više njih, dok je lani aktivno bilo 16 ljetnih kina i jedno pokretno. 

Oblici vlasništva
Statistika prema organizacijskom obliku navodi 6 samostalnih kinematografa, 22 su poduzeća za prikazivanje filmova, 32 djeluju u okviru kulturno-obrazovnih ustanova i 10 u sklopu drugih ustanova. Po broju sjedala najveći udjel kina, nešto iznad 36 posto, ima između 200 i 300 sjedala, dok samo jedno kino ima više od 2000 sjedala.  

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost