Velikoj Britaniji prijeti porast kriminala nakon što 1. siječnja iduće godine u punopravno članstvo Europske unije uđu Rumunjska i Bugarska, objavio je list The Sun, pozivajući se na dokument koji je procurio iz vlade Tonyja Blaira.

Trgovina ljudima
Također, prema istom izvoru, Rumunji su već sada odgovorni za čak 85 posto pljački bankomata, a “sloboda kretanja” privući će još više kriminalnih skupina u tu zemlju. Ministarstvo unutarnjih poslova stoga je još u rujnu upozorilo kako treba uvesti sigurnosne mjere da bi se ulazak dviju balkanskih zemalja dočekalo spremno. Najveća opasnost navodno prijeti od oblika kriminala poput već spomenutih pljački bankomata, zatim trgovine ljudima, uličnog nasilja te prijevara. Nedavno osnovanom Agencijom za suzbijanje ozbiljnog organiziranog kriminala (Soca) vlasti na Otoku željele su pokazati kako im je borba protiv organiziranoga kriminala jedan od glavnih prioriteta, a Britanija bi trebala postati jedno od mjesta na svijetu gdje je kriminalcima najteže obavljati svoje “poslove”. Ministar unutarnjih poslova John Reid također je u kontaktu s vladama u Rumunjskoj i Bugarskoj “kako bi otkrio nove izazove”. Reid smatra da će predstojeće širenje Unije imati učinka i na policiju i na kriminal.
“Moramo ozbiljno razmotriti sve implikacije ulaska u članstvo novih država te osigurati da imamo potrebne sigurnosne mehanizme”, dodao je ministar. Britanske sigurnosne agencije već sada provode mjere čiji je cilj utvrditi razmjere policijskog angažmana u novim uvjetima. Prošloga je tjedna Britanija najavila kako će uvesti ograničenja za radnike iz Rumunjske i Bugarske, prema kojima će nekvalificirana radna snaga moći raditi jedino u prehrambenoj industriji i poljoprivredi, a bit će izdano oko 20.000 dozvola. Kvalificirani radnici trebat će radne dozvole, osim ako su samozaposleni, studiraju ili zadovoljavaju uvjete propisane za “visoko kvalificirane migrante”, a ta će ograničenja biti podložna godišnjim revizijama.

Otvorena vrata
Britanske vlasti na taj način žele spriječiti veliki dotok imigranata kakav se dogodio nakon posljednjeg vala proširenja 2004. godine. Velika Britanija, Irska i Švedska jedine su stare članice EU koje nakon širenja Unije 2004. godine nisu uvele barijere za dolazak radnika iz novih članica. No ispostavilo se da je politika otvorenih vrata privukla neočekivano velik broj radnika što je izazvalo zabrinutost javnosti. U Britaniju ih je stiglo oko 600.000 što je znatno više od očekivanih 18.000. Britansko ministarstvo unutarnjih poslova nedavno je procijenilo da će 60.000 do 140.000 Bugara i Rumunja pokušati ući u Veliku Britaniju unutar godine dana od njihova ulaska u EU. Odluku o restrikcijama kritizirala je Europska komisija koja želi uvesti slobodno kretanje radnika diljem EU što prije. Kao što je bilo i očekivati, Sofija i Bukurešt izrazile su razočarenje tom odlukom najavivši i protumjere.
(BBC, Igor Medić)

Oštre kritike zbog portfelja rumunjskog povjerenika Orbana
BRUXELLES – Europska komisija odbacila je brojne kritike na račun uspostave novog portfelja za višejezičnost nakon što je na tu dužnost imenovan prvi predstavnik Rumunjske u Bruxellesu uoči skorog pristupa te balkanske zemlje EU. Glasnogovornica EK Pia Ahrenkilde-Hansen kazala je da će Leonard Orban biti na čelu odjela za prijevode, tumačenja i publikacije koji će brojati 3400 djelatnika, odnosno oko 15 posto radne snage EK.“Željela bih naglasiti da je to velik i znatan portfelj i da zastupa središnje vrijednosti EU, usmjerene na stvaranje uvjeta za veću kulturalnu i lingvističku raznolikost”, naglasila je Ahrenkilde-Hansen. Pritom glasnogovornica EU nije željela reći što će točno Orban raditi u svom uredu za plaću od 18.233,38 eura mjesečno plus velikodušni dodatak za smještaj. Kritičari ističu da je taj portfelj, inače dosada pod nadležnošću povjerenika za strukovno i profesionalno obrazovanje i kulturu, puka dosjetka, odnosno da je jednostavno izmišljen.“Problem je u tome što EK ima 27 povjerenika – svaka članica imenuje jednog – a portfelja nema toliko. Ima ih možda petnaestak”, kazao je jedan diplomat.Proširenje je prouzročilo pravu eksploziju lingvističkih problema u EU i Orban će se suočiti i s politički osjetljivim pitanjima. Tako je broj službenih jezika nakon pristupa 10 novih članica u 2004. porastao s 11 na 20, prouzročivši velike troškove i zadavši puno posla prevodilačkim i službama za tumačenje. Slijedi i povećanje tog broja s obzirom na pristup Bugarske i Rumunjske te na činjenicu da će od prvog siječnja sljedeće godine i irski steći status službenog jezika.Bruxelles je ove godine prvi put otvorio vrata upotrebi regionalnih jezika poput katalonskog i baskijskog, pod uvjetom da članica u kojoj se oni govore, u ovom slučaju Španjolska, plati troškove prijevoda i tumačenja.
(H)