Javno-privatno partnerstvo Hrvatskoj može donijeti zamah, pa podržavam promjenu hrvatskoga zakonodavstva kojom se skraćuju rokovi za odobravanje JPP projekata. Postoji spremnost za suradnju s hrvatskim partnerima kako bi se izgradila planirana infrastruktura te iskoristili fondovi EU. Izjavio je to gradonačelnik londonskoga Cityja David Wootton na Okruglom stolu “Razvoj i financiranje velikih energetskih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj”, održanom u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić najavio je niz blokova natječaja na području viskogradnje putem JPP-a koji kreću sredinom listopada.

Znaju s JPP projektima
“Vlada je odlučila da se u ovom mandatu naprave JPP projekti u visokogradnji u iznosu od oko dvije milijarde eura, a ključnu ulogu imat će Centar za praćenje energetskoga poslovanja i investicija te Ministarstvo financija. Razvijat ćemo u energetici vrstu partnerstva sličnu JPP-u u nizu projekata, a po uzoru na partnerstvo s RWE-om u TE Plomin. Partneri nam trebaju jer mogu donijeti kvalitetnu cijenu novca”, rekao je Čačić, dodavši da konzultanti već rade na projektu Zagreb na Savi. “Razgovorajući o projektima u sektorima kao što su stanovanje, energetika, transport načeli smo niz tema koje su vrlo bitne sada, kad Hrvatska ide naprijed. Energetski sektor i infrastruktura od vitalne su važnosti za razvoj Hrvatske”, rekao je Wootton. Velika Britanija ima tisuću JPP projekta ukupne vrijednosti veće od 73 milijardi funti, te je po tome lider. Wootton je najavio da u sljedećih pet godina u Velikoj Britaniji planiraju 200 milijardi funti vrijedne projekte u nacionalnoj infrastrukturi. “U određenoj mjeri količina novca koja će biti uložena u Hrvatsku ovisi o tome što Hrvatska zapravo želi napraviti, a postoje različiti izvori financiranja, te javni novac, koji je uvijek dostupan, ide ruku pod ruku s privatnim ulaganjima. Projekti u Hrvatskoj su prilično veliki, pa će ono što Hrvatska želi ovisiti o tome koliko će se novca tu uložiti”, rekao je Wootton, dodavši da bi britanske investitore mogli najviše zanimati oni koji su vezani uz luke i zračne luke te škole i bolnice.

Potpora EBRD-a
EBRD je lani uložio 3,37 milijardi eura u energetske i prometne projekte, a kako on financira trećinu projekta, znači da je lani vrijednost projekata iznosila oko 10 milijardi eura, rekla je direktorica EBRD-a Hrvatska Zsuzsanna Hargitai napomenuvši da je u proteklih 20 godina ukupna razina financiranja EBRD-a u Hrvatskoj dosegnula 2,6 milijardi eura, te da su sredstva bitno smanjena od 2007. zbog krize.“Nastojimo ići u sličnom smjeru. Kad nas nadležni iz hrvatske administracije pitaju koja je gornja granica, odgovoramo da je samo nebo granica ako nam je projekt zanimljiv”, rekla je Hargitai. U energetskim projektima EBRD nije imao iskustva s JPP-om, prvi im je JPP projekt u cestovnoj infrastrukturi onaj u Albaniji, gdje traje natječaj. Okrugli stol organizirali su Veleposlanstvo V. Britanije u Zagrebu i HGK te Britansko-hrvatska gospodarska komora u suradnji s odvjetničkom tvrtkom Allen& Overy. Domaćin skupa predsjednik HGK Nadan Vidošević izrazio je uvjerenje da će to biti snažan impuls za jačanje suradnje V. Britanije i Hrvatske.

U turizmu i graditeljstvu

Obnavljali bi stare gradske jezgre
Ministar turizma Veljko Ostojić predstavio je Davidu Woottonu turistički Katalog investicija i pozvao britanske investitore da ulažu u Hrvatsku, priopćili su iz Vlade. Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak pak govorio je o planu Vlade da izmijeni sustav izdavanja dozvola i time olakša dolazak ulagača. Bilo je riječi i o projektu obnavljanja starih gradskih jezgri hrvatskih gradova, za što su britanski investitori iskazali poseban interes.

Prilika za male poduzetnike

U London vode grupu informatičara
Nakon sastanka u Vladi s ministrom Radimirom Čačićem gradonačelnik londonskoga Cityja David Wootton rekao je kako će Hrvatska nakon ulaska u EU biti uočljivija na investicijskom horizontu, posebno za međunarodne investicijske fondove. U Hrvatskoj, istaknuo je, postoji poslovni talent za čiji su razvoj potrebni dobri uvjeti i fizička infrastruktura, a u tom bi smislu Hrvatskoj mogla pomoći V. Britanija sa svojom financijskom i tehnološkom ekspertizom. “Interes britanske poslovne javnosti za Hrvatsku postoji oduvijek, a sada ga treba ojačati”, rekao je Wootton, spominjući pritom Luku Rijeka i potrebu njezina povezivanja sa zaleđem. Istaknuo je da je londonski City zainteresiran i za suradnju hrvatskih i britanskih malih i srednjih poduzeća te najavio studijsko putovanje grupe hrvatskih poduzetnika iz informatičkog i visokotehnološkog sektora u London u listopadu. Čačić je, pak, izvijestio da su razgovarali o sudjelovanju britanskih investitora u realizaciji velikih projekata javnog sektora. Podsjetio je da je u svibnju za boravka u Londonu na konferenciji EBRD-a predstavio najveće investicijske projekte. Razgovarali su, rekao je, i o suradnji s jednom od najvećih svjetskih kuća za konzalting europskih fondova WYG, koja otvara u red u Zagrebu, a jedan od prvih projekata bit će “Zagreb na Savi”. Na pitanje koji model monetizacije duga HAC-a i ARZ-a je povoljan za Vladu, Čačić je odgovorio je kako je jasno da Vlada želi zadržati vlasništvo nad HAC-om i ARZ-om, a koncesionaru za jednokratnu naknadu prepustiti upravljanje i održavanje. Druga dva uvjeta su kretanje cijene cestarina u skladu s inflacijom te održavanje koje će nakon isteka koncesije autoceste ostaviti u stanju kakvom su danas. Na pitanje o krahu Vladina investicijskoga plana Čačić je odgovorio da Vlada želi do kraja godine investicije javnih poduzeća podići 80 posto.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti