Iako se prije više od deset godina povukla iz poslovnog svijeta i politike, Maja Brinar Frenkel od proljeća prošle godine aktivirala se u projektu 'Golf na Srđu'. Suprug te bivše visokopozicionirane menadžerice u Agrokoru i Ini, ali i zamjenice ministra gospodarstva u vrijeme Račanove Vlade, je Aaron Frenkel, izraelski poduzetnik koji već šest godina muku muči s projektom golfskoga terena na Srđu iznad Dubrovnika. Iako je Frenkelova investicija teška više od osam milijardi kuna, stvari se tek od polovice prošle godine pomiču s mrtve točke. Maja Brinar Frenkel nam je u intervjuu za Poslovni dnevnik otvoreno priznala da je njezin suprug pomalo "izgubio živce" u višegodišnjoj borbi s hrvatskom administracijom, ali i klimom prema potencijalnim ulagačima. Ona se, međutim, ne da. "Uporna sam i odlučna. Projekt tvrtke Razvoj golf moj je most s Hrvatskom i bilo bi mi žao da se ne realizira. Želim dolaziti u Hrvatsku. Želim da dolaze i moja djeca. Želim da stvorimo nešto čime ćemo se ponositi", vrlo iskreno nam kaže Maja Brinar Frenkel, koja unatoč posvećenosti obiteljskom životu (majka je četvero male djece) uopće kroz razgovor ne ostavlja dojam da više nije dio poslovnog svijeta. Štoviše, stekli smo dojam da bi se uskoro u njega mogla vrlo aktivno i vratiti.  

Kad je vaš suprug svojedobno u Njemačkoj najavio 20 milijuna eura vrijednu investiciju, kancelarka Angela Merkel odmah mu je poslala pismo zahvale. U slučaju investicije tvrtke Razvoj golf, ne da nema pisma zahvale, nego i nakon šest godina i potrošenih sto milijuna eura vaš projekt još gotovo visi u zraku. Gdje je zapelo?
Zapelo je na onome s čim se u Hrvatskoj susreće svaki ulagač. Na zakonima koji su neusklađeni s tržišnim prilikama. Na propisima koji su nedorečeni, a njihova tumačenja pritom mogu biti subjektivna i proizvoljna, čime se potencijalni investitor dovodi u sivu zonu. I ono možda najgore: vlada antipoduzetnička klima i ulagač se dovodi u situaciju da mora višestruko dokazivati da je njegova investicija dobra, a to je dijametralno suprotno svjetskoj praksi. Normalno je da države "mame" investitore, da im nude razne beneficije. Bilo da je riječ o financijskim olakšicama, bilo o onima marketinškog tipa, i one su dobrodošle. Jer investitor po svom habitusu ne želi u konačnici investirati tamo gdje nije dobrodošao.

Dobro, ali što je u vašem slučaju konkretan problem zbog kojeg projekt već šest godina stoji na mjestu?
Ne mogu vam navesti jedan konkretan, veliki problem. Riječ je o administrativnoj šumi kroz koju smo se borili kako bismo uskladili masterplan sa svim hrvatskim propisima i zakonima. No, i kad smo se uskladili, nije bilo previše volje da se stvar stavi u proceduru. Evo, tek sada, nakon šest godina, razmatra se studija zaštite okoliša i otvorena je javna rasprava za urbanistički plan uređenja. Mi smo sa svime bili odavno spremni, no pozitivnu klimu prema našem projektu osjetili smo tek dolaskom postojeće Vlade, koja shvaća da su privatne investicije glavne točke razvoja hrvatske ekonomije u budućnosti. Tako smo se zapravo tek posljednjih desetak mjeseci i pomaknuli s mrtve točke.

Na što ste dosad potrošili tih sto milijuna eura?
Govorimo o "zahvatu" na 310 hektara i tu smo zemlju kupili iz vlastitog džepa. Dosad smo potrošili i više od sto milijuna eura, od čega je 20 posto otišlo na projektiranje, na arhitekte i razne konzultante. U ovakav posao ne možete ući nasumce. Potrebno je puno predradnji, angažmana stručnih ljudi koji su redom došli na plato na Srđu, s kojima smo razgovarali o mogućnostima i tehnologiji gradnje. Jako nam je važno i kako će projekt u konačnici i marketinški biti pozicioniran jer želimo da to postane jedna od top-destinacija u svijetu.

Prije nekoliko dana ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš u intervjuu na Radiju 101 izjavila je da izgrađenost na golfskom terenu može iznositi samo četiri posto ukupne površine projekta. Možete li točno navesti brojke kad je posrijedi projekt na Srđu? Optužuju vas, naime, za apartmanizaciju.
Veličina golf-resorta je oko 310 hektara, a izgrađenost, prema našem prijedlogu urbanističkog plana, u tom dijelu iznosi 3,75 posto. Dakle, mi smo ispod dopuštenih četiri posto i nema govora o apartmanizaciji ili preizgrađenosti. Uz površinu od 310 hektara u obuhvat urbanističkog plana uređenja platoa Srđa dodatno ulaze i dvije samostalne turističke zone, svaka po 10 hektara, gdje je predviđena turistička gradnja hotela i apartmana. Urbanističko-prostorni parametri po kojima planiramo projekt na snazi su još od 2005., dakle davno prije nego smo mi došli kao investitori. Informacije o apartmanizaciji plasiraju se zbog neinformiranosti, ali pomalo i zbog ljubomore i nekompetencije. Ne bježimo od činjenice da ćemo u sklopu projekta graditi i 240 vila, odnosno hotele i apartmane. Naš projekt mora biti profitabilan, u njega smo i ušli zbog profita, koji je temeljni cilj svakog ekonomskog i tržišnog pothvata. Vile za prodaju i najam jesu dio izvora profita u našoj investiciji, ali znače i njegovu samoodrživost, one su temelj njegove realizacije. Bez vila i ostalih nekretnina ovakva je investicija nemoguća. Postoji mnogo primjera uspješnih projekata u svijetu koji su izgrađeni po sličnom konceptu.

Druga sporna brojka su zaposleni. Od protivnika projekta moglo se čuti da je nemoguće da će on otvoriti 1500 radnih mjesta.
Tu dolazimo do onoga što sam rekla na početku: antipoduzetnička klima, stalno preispitivanje poduzetnika i sumnje u podatke o ulaganju koje su potvrdili stručnjaci. Dakle, mi do 1500 radnih mjesta nismo došli proizvoljno! Došli smo na temelju stručnoga mišljenja i studija koje nose određene koeficijente na osnovi kojih se izračunava zapošljavanje u ovakvom tipu resorta. Tvrtka Razvoj golf pritom je za izračun zaposlenosti koristila najkonzervativniji koeficijent koji se koristi u turističkoj i hotelskoj industriji od 0,75 zaposlenih po krevetu, s tim da taj koeficijent može dosegnuti i 2,2. 

To znači da bi broj zaposlenih mogao biti i veći?
Tako je. Optimistični smo da će biti i veći. No, namjerno nismo htjeli ići s preoptimističnim prognozama. Ja sam financijaš po struci, konzervativno razmišljam i želim da slika o našem projektu bude realna.

Ako dobijete zeleno svjetlo, hoćete li angažirati domaće građevinare?
Cilj nam je angažirati što više hrvatskih tvrtki, i to ne samo građevinskih, nego i arhitekte, odvjetnike i financijaše. Prije dvije godine u suradnji s HGK sklopili smo sporazum s udrugom dubrovačkih građevinara o njihovu uključivanju u realizaciju projekta. Mislim da dubrovačke i hrvatske kompanije imaju dovoljno iskustva i znanja za realizaciju ovog projekta te mogu biti konkurentnije od stranih izvođača. No, dok se ne riješi sva dokumentacija, ne možemo se upuštati u konkretnije pregovore.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Ukupna je vrijednost investicije 8,4 milijarde kuna. Na što se sve to odnosi?
Ponajprije na infrastrukturu za cijeli plato Srđa, a zatim na izgradnju svih planiranih sadržaja te hortikulturno uređenje okoliša. Od planiranih sadržaja govorimo o profesionalnom golf-igralištu sa 18 rupa te o golf-terenu s devet rupa. Potom uređenje i izgradnja obodnoga parka veličine 60 hektara duž platoa Srđa sa šetnicama, vidikovcima, biciklističkim stazama… Od sportskih i rekreativnih sadržaja planiramo konjički klub, otvorene teniske terene, terene za mali nogomet, boćališta i druge sportove. Predviđena je i gradnja zasebnog sportskog centra sa zatvorenom sportskom dvoranom, koja je od iznimne važnosti za Dubrovnik, sa svim ostalim sadržajima. Od komercijalnih sadržaja planira se oko 240 vila, dva luksuzna hotela, većeg i manjeg kapaciteta, te do 400 apartmana u turističkim zonama. I vrlo važno: obnova tvrđave Imperial, koja je potpuno uništena u Domovinskom ratu. Inače, obodni dio platoa Srđa dio je spomeničke graditeljske baštine kroz tzv. fortifikacijski prsten koji je pun malih tvrđava koje su sada u potpunosti zapuštene i većini Dubrovčana potpuno nepoznate. Naš projekt predviđa revitalizaciju tog prostora i stavljanje tih živih spomenika graditeljske baštine u funkciju.

Kako financirate projekt?
Djelomice vlastitim sredstvima, djelomice će nas pratiti financijske institucije. Novac ćemo dobiti kad budemo imali sve potrebne dokumente. Nakon dobivanja lokacijske i građevinske dozvole krećemo prema financijskim institucijama. Bit će to različiti modeli financiranja, uključujući i banke.

Kad očekujete povrat investicije?
To će ovisiti o trendu na tržištu, ali u najidealnijoj varijanti za 12 godina.

Što je sa studijom utjecaja na okoliš i je li tu sve čisto?
Naravno da je sve čisto. Jako sam zadovoljna jer je studija pokazala da je projekt u potpunosti ekološki prihvatljiv. Eliminirane su bilo kakve sumnje u ugrožavanje kakvoće vode ili nekih većih pesticidnih zagađenja. Tijekom javne rasprave o studiji nismo dobili nijedno konstruktivno ili stručno pitanje ili značajniju kritiku.

Ministar turizma Veljko Ostojić je protiv vašeg projekta. Jeste li s njim razgovarali?
Ne, nisam s njim razgovarala jer bih voljela da projekt ostane neovisan. Mislim da je riječ o nesporazumu jer mi imamo vrlo dobru suradnju s Ministarstvom turizma i oni su u potpunosti upoznati s ovim projektom, tako da moram priznati da sam ostala iznenađena kada sam čula izjavu ministra. Dodatno mi je iznenađenje i to što je sam ministar već više puta dosad naglasio kako je svaki veliki projekt koji nosi 1500 radnih mjesta ozbiljan projekt koji ima potporu Vlade. Mislim da ministra zabrinjava faznost izgradnje, a ne sam projekt. Naime, mi ne želimo početi gradnju usred platoa Srđ jer se ne želimo dovesti u situaciju da plato postane gradilište sljedećih deset godina. Posebno smo vodili računa o tome da ovo ne počne kao nekretninski projekt jer ni nama kao investitorima to ne odgovara.

Hrvatska je turistička zemlja sa samo jednim golfskim terenom na obali. Kako to komentiraju ljudi u inozemstvu?
Kako živim u inozemstvu, jako mi je krivo kad vidim kako neke države koje nisu konkurentnije od Hrvatske po svojim destinacijama ili ljepoti u turizmu ubiru više novca. Mislim da je to šteta. Francuska ima 559 golf-terena, Turska 20, Austrija 96…Hrvatska ukupno tri! Vjerujem da je golf napokon prepoznat kao nešto što može privući dobrog turista tijekom cijele godine i to treba našoj obali.

Odakle računica da golferi puno troše, čak 250 eura na dan?
Prosječan golfer samo tridesetak eura potroši na terenu, sve ostalo ide na hranu, piće, spa i slične sadržaje, shopping… To su ljudi koji vole sport i zabavu. Posrijedi je izračun konzultantske kuće KPMG.

Čime se bave tvrtke vašeg supruga i u što najviše investira?
Uglavnom investira u avioindustriju, energetiku, i to ponajprije u projekte električne energije, te u nekretninski biznis.

Koliko je on još aktivan u projektu Srđ? Imam dojam da vi sad vodite glavnu riječ.
Dojam je dobar i ja oko Dubrovnika vodim glavnu riječ. Nije de facto odustao, ali jest de jure. Odlučila sam da mu dokazati da će se ovaj projekt realizirati uspješno.

Planirate li još neke investicije u Hrvatskoj?
Mislim da je ovo zasad sasvim dovoljno.

Živite u Monacu i zasad ste formalno predstavnica investitora. Hoćete li uskoro preuzeti i neku operativnu funkciju u tvrtki Razvoj golf?
Zasad nemam operativnu funkciju iako se posljednjih godinu dana intenzivno bavim ovim projektom. U budućnosti se vidim u nekoj operativnoj ulozi.   

Čačić im je dao Lorencina

Jeste li se vezano uz projekt sastali možda s ministricom graditeljstva Ankom Mrak Taritaš ili ministrom Ivanom Vrdoljakom?
Nakon formiranja ove Vlade susreli smo se s potpredsjednikom Čačićem i prvi put smo dobili "svoju" osobu koja s državne strane prati projekt. To je bio njegov pomoćnik za investicije Darko Lorencin. I s Agencijom za promicanje ulaganja rješavali smo razne administrativne probleme, njihovi nam predstavnici pomažu u "prohodnosti" investicije.

Znači, kad god nazovete Lorencina, on vam je dostupan?
U principu – da. Sada, doduše, više kontaktiramo s Agencijom za promicanje ulaganja.

Premijer Milanović vrlo je brzo nakon dolaska na vlast primio predstavnike švedske Ikee, koji također već godinama muku muče sa svojim ulaganjem u Hrvatskoj. Riječ je o investiciji od 250 milijuna eura. No, vaša je investicija četiri puta veća. Je li i vas trebao primiti premijer, možda bi i to ubrzalo stvar?
Vjerujem da bi, no iskreno mislim da je možda i bolje ovako jer naš projekt ostaje neovisan i stručan. Smatram da je dobar stav premijera da se ne sastaje s investitorima, za to je jednostavno potrebno uspostaviti kvalitetan sustav utemeljen na kriterijima je li riječ o dobroj i oportunoj investiciji ili ne.

Splasnulo mu oduševljenje

Odakle suprug i vi uopće u ovom projektu? To, naime, nije bio vaš projekt od početka, otkupili ste ga od drugih investitora. Zašto Dubrovnik i zašto golf?

Moj je suprug poduzetnik, što znači da voli izazov i ima viziju. Kad je došao u Dubrovnik, oduševio se njegovom arhitekturom, poviješću i kulturom. Za njega je Dubrovnik nešto senzacionalno i jedinstveno. S druge strane, bio je razočaran da se ponuda takve destinacije svodi samo na pizzu i sladoled. Smatrao je da Dubrovnik ima potencijala za vrhunsku top destinaciju, odmah uz bok, primjerice, južne Francuske ili nekih drugih elitnih odredišta. Venecija ima godišnji prihod od turizma od 4,1 milijardu eura, a Firenza 1,6 milijardi eura. Dubrovnik jedva milijardu kuna. Ne kažem da Dubrovnik treba uspoređivati baš s tim gradovima, ali brojke govore o njegovu golemu potencijalu. Mojem su suprugu raniji ulagači pokazali projekt, otišao je na Srđ i oduševio se. Odmah je vidio da se na toj lokaciji može stvoriti nešto dosad neviđeno na Mediteranu po pitanju kvalitete i usluge. A zašto golf? Gledajte, gotovo i nema hotela u Dubrovniku koji nam nije nuđen da ga kupimo. No, nitko ne može biti uspješan radeći samo dva mjeseca godišnje. Golf produljuje sezonu i dovodi kvalitetne goste.

Je li vaš suprug danas, nakon šest godina, jednako oduševljen projektom?

Nije. Ali je jednako oduševljen Dubrovnikom. Na žalost, kao i mnogi investitori, vrlo je frustriran. S druge strane, ja kao Hrvatica mislim da nam je krajnje vrijeme da preokrenemo negativnu sliku o našoj zemlji kao mjestu gdje investitori prolaze loše. Hrvatska ima velik potencijal i loša ulagačka klima može se promijeniti. Uporna sam i neću se pokolebati. Projekt ide dalje, vjerujem u njega i hrvatske ljude i on će biti uspješan.