Koliko bi strane tvrtke mogle pridonijeti investicijama u Hrvatskoj u 2013. teško je ocijeniti u ovome trenutku, ako se izuzmu strateški projekti Vlade koji su u tijeku ili se pripremaju.

No, ohrabrujuće zvuči da, primjerice, početkom veljače u Zagreb dolazi izaslanstvo francuskih tvrtki, u organizaciji njihove udruge poslodavaca Medef International, gdje poručuju da je Francuska treća u svijetu po ulaganjima njenih tvrtki u inozemstvu. Zasad ih u Hrvatskoj nema mnogo, ali u delegaciji se očekuje do 30 kompanija iz različitih sektora, pa možda to bude poticaj, kao i ulazak Hrvatske u EU. Kako nam kažu u Alstomu, koji u Hrvatskoj ima tvornicu u Karlovcu (bivša Jugoturbina) i većinu proizvodnje izvozi, oni su zainteresirani za sudjelovanje u nizu najavljenih projekata – od Plomina C i vjetrofarmi do razvoja željezničke mreže. U fiskalnoj godini koja je završila imali su ukupno 21,7 milijardi eura vrijedne narudžbe, od čega 44% u Europi, pa će sada na nas baciti oko, a zanimljivo je da potpredsjednik kompanije za Europu, Rusiju i Tursku Philippe Romieu kaže da su s hrvatskom administracijom i poslovnom klimom uglavnom zadovoljni. To je, inače, kompanija koja servisira NE Krško, radila je na obnovi HE Dubrovnik, TE-TO Zagreb itd.

Oko uvjeta poslovanja nisu kritični niti u sjedištu Bouyguesa, čiji direktor u sektoru gradnje Charles Paradis također dolazi u Hrvatsku u veljači. "Kod vas je poslovna klima relativno dobra. Bolja nego u nekim istočnoeuropskim zemljama, a svakako bolja nego što je trenutno, primjerice, u Mađarskoj", poručuje Paradis na naše iznenađenje. S obzirom na to da je Bouygues u konzorciju koji je dobio ugovor za koncesiju na Zračnoj luci Zagreb te je već niz godina kocesionar na istarskom ipsilonu u Bina Istri, očito imaju neke argumente za takve ocjene. Prema Paradisovim najavama, sada su i oni zainteresirani za plan razvoja željeznica u Hrvatskoj, dakle za velike natječaje i projekte javno-privatnog partnerstva gdje smatraju da su konkurentni. Štoviše, spomenuo je da bi bili zainteresirani i za mega projekt gradnje pelješkog mosta, kada bi se, naravno, Vlada na to odlučila. Paradis uopće nije djelovao posebno impresioniran veličinom tog projekta jer, kaže, upravo su angažirani na dionici daleko većeg mosta u Kini, dugog 50 kilometara, između Hong Konga i Macaua. U fazi su, inače, snimanja i mogućih projekata u privatnom sektoru u Hrvatskoj, a tu naglašava da ih zanima razvoj hotela. Inače, Vlada je jučer objavila da su, što se tiče potencijala ulaganja privatnog sektora u kombinaciji s javnim, sada u pripremi projekti vrijedni 6,9 milijardi kuna, a u 2013. se očekuje realizacija tih projekata u visini 3 milijarde kuna.

Pritom se na Zračnu luku Zagreb odnosi 1,8 milijardi kuna, na Bina Istru 1,1 milijarda kuna, Autocestu Zagreb-Macelj 525 milijuna kuna, Lučku upravu Ploče 1,4 milijuna kuna te na projekte obnovljivih izvora energije 2,2 milijarde kuna. Francuzi su angažirani u prva dva projekta, pri čemu su najavili da će radovi na novom terminalu ZLZ-a početi u travnju iduće godine, a u Bouyguesu kažu da Bina Istra u lipnju kreće s prvom fazom investicije od 300 milijuna eura u autocestu od Pazina do Matulja, gdje se uključuje i Svjetska banka, a u drugoj fazi na redu je nova tunelska cijev kroz Učku. No, kako koncesija za Istarski ipsilon završava 2027. godina, a velike su investicije još pred Bina Istrom, morat će u pregovore s Vladom oko produženja koncesije. Koliko dugo, to će ovisiti o tome koliko će kapitala prikupiti. Iznos stranih ulaganja u Hrvatsku bio je najviši predkrizne 2008., kada je bio 4,2 milijarde eura, potom je 2009. tresnuo na 2,4 milijarde eura, da bi lani bio milijardu eura.