Europska unija uskoro uvodi obveznu oznake prehrambene vrijednosti hrane na pakiranjima i države članice žestoko lobiraju da njihove nacionalne oznake budu izabrane. No ne i Hrvatska. Eurozastupnica Biljana Borzan upozorila je kako Hrvatska u Bruxellesu ignorira postojanje oznake „Živjeti zdravo“ koju je, uz sufinanciranje iz EU fondova, razvio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

kvaliteta proizvoda

Borzan traži agenciju na razini EU koja će kontrolirati kvalitetu proizvoda

 ˝U EU se na dobrovoljnoj bazi koristi osam oznaka, Hrvatska bi trebala biti ponosna i iskoristiti činjenicu da je jedna od tih „Živjeti zdravo“. I naravno, lobirati da bude izabrana kao zajednička. No 11. ožujka je održan sastanak predstavnika država članica na tu temu, i prema zapisniku, naši predstavnici nisu niti spomenuli da uopće postoji hrvatska oznaka, a kamoli lobirali. Sastanak je organizirala Italija, koja je upregnula značajne diplomatske resurse za njihovu tzv. „baterija“ oznaku, a Hrvatska je svojom šutnjom neizravno podržava˝, upozorila je Borzan, koja se već dugo zalaže za uvođenju jedinstvene EU oznake. 

Zeleni oblačić

Naš žig može vrijediti za cijelu EU

Europska komisija će krajem 2022. predložiti jedinstveni sustav označavanja za cijelo europsko tržište, u svrhu boljeg informiranja građana i borbe protiv sve većeg problema pretilosti te povezanih bolesti. Dio je to strategije „Od polja do stola“, za koju je ispred eurosocijalista zadužena njihova potpredsjednica Biljana Borzan. Između ostalih, u razmatranju je tzv. „semafor“ sustav Nutri-Score koji se koristi u zapadnoj Europi, talijanska „baterija“ Nutrinform te hrvatski „Živjeti zdravo“.

 ˝Radi nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u EU je 2017. umrlo više od 950 000 osoba, a Hrvatska stoji lošije od prosjeka. Nove oznake će pomoći kupcima da na policama trgovina lakše nađu hranjivije proizvode, npr. da među deset kukuruznih pahuljica izaberu one zdravije. No oznake moraju biti uočljive, lako razumljive i temeljene na znanstvenim spoznajama. Upravo te odlike ima „Živjeti zdravo“, koji je dobro poznat  našoj prehrambenoj industriji. U njegovu promociju su uložena značajna sredstva iz EU fondova i utoliko je više nedopustiva neaktivnost i neinformiranost predstavnika Vlade u Bruxellesu˝, smatra hrvatska europarlamentarka.

 Eurozastupnica je dodala kako je istraživanje Eurobarometar pokazalo kako se 82 posto ispitanika u Hrvatskoj potpuno ili uglavnom slaže s tvrdnjom kako bi trebao postojati jedan logo koji bi signalizirao da je hrana zdrava i održiva.

 ˝Ova situacija me nažalost podsjeća na debakl s kandidaturom za sjedište Europske agencije za lijekove, kada je Hrvatska povukla kandidaturu Zagreba u korist Italije. Objašnjenje je bilo da nemamo velike šanse i kako će nam se Italija nekako odužiti, no naravno, od tog nije bilo ništa. A Slovačka je ustrajala na kandidaturi Bratislave i godinu dana kasnije dobila sjedište nove EU agencije za rad. EU je zajednica koja pruža mogućnosti, no njih ne profitiraju skromni, samozatajni i inertni već oni koji se za svoj dio „kolača“ izbore˝, zaključila je Borzan.