Vrhunac turističke sezone koji je započeo s proteklim vikendom te migracije koje su Jadran ispunile stotinama tisuća novih stanovnika zagrebačke su bolnice ostavile praktički na hladnom pogonu. Obavljaju se samo najhitnije operacije i dijagnostika, dok su svi takozvani elektivni zahvati, odnosno oni koji mogu pričekati intervenciju ostavljeni za rujan. S početkom srpnja pa sve do rujna gotovo polovica zdravstvenog osoblja koristi godišnji odmor, a broj pacijenata smanjuje se za barem jednu petinu. Za najmanje sto posto, s druge strane, povećava se broj pacijenata u jadranskim bolnicama koje će se u idućih dva mjeseca pošteno naraditi, no od toga ih više muči opterećenje na proračune koji se unatoč sezoni ne smiju probijati. Ovo je, naime, prva turistička sezona u kojoj Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bolnicama pokriva troškove za zdravstvenu uslugu koju u Hrvatskoj ostvare strani državljani (čije zemlje imaju ugovor s Hrvatskom, ostali sami plaćaju uslugu). Nova pravila, međutim, ne vrijede za domaće turiste koji se dalje liječe na račun bolnica na Jadranu.

Godišnji odmor
“Osiguranici iz Hrvatske koji i po pet do šest mjeseci provode na moru samo se fiktivno vode u drugom gradu, a troškove za njihovu zdravstvenu skrb pokrivaju bolnice u mjestu u kojem provode godišnji odmor i za to ne dobiju nikakvu naknadu”, upozorava ravnatelj zadarske bolnice Zvonimir Vrančić koji je u nekoliko navrata tražio da se limiti bolnicama u turističkim središtima povećaju zbog velikog broja pacijenata. Da je riječ o znatnim sredstvima, pokazuje podatak da je u prva tri mjeseca ove godine (kad turizma praktički nema) zadarska bolnica za naknadu liječničke pomoći strancima od HZZO-a dobila naknadu od oko 1,5 milijun kuna. Osoblje u svim tim ustanovama, poput drugih građana koristi ljetni odmor, no rijetko koji medicinar si može priuštiti više od dva tjedna ljetovanja.
“Opseg posla u ljetnim mjesecima, bilo zbog odlaska iz grada bilo zbog vrućine koja pacijente tjera u kuću, znatno je manji nego u drugom dijelu godine. Za barem dvadeset posto smanjuje se broj pacijenata, pazi se da na poslu bude barem pedeset posto liječnika, no nastojimo da radi barem dvije trećine liječnika koji ljeti smiju koristiti samo dva tjedna godišnjeg odmora”, pojašnjava ravnatelj KB Dubrava Milan Kujundžić i procjenjuje da je tempo rada u bolnici ljeti usporen za barem trideset posto. Dodaje pritom da zagrebački pacijenti ne pate dodatno zbog godišnjih odmora jer se oni uračunavaju prilikom sastavljanja lista čekanja na preglede i operacije.

Hladni pogon
Od ukupno dva milijuna pacijenata koji u godini dana prođu kroz splitsku bolnicu čak četvrtinu čine turisti. Pod nadležnost bolnice Šibenik u ljetnim mjesecima padne barem šezdesetak tisuća gostiju ili barem toliko turista koliko je stanovnika. Ravnatelj šibenske bolnice Željko Burić, međutim, kaže da većih problema u zdravstvenoj usluzi nema.
“U sezoni se mijenjaju prioriteti i posvećeni smo gotovo isključivo gostima. Takozvani hladni program odgađa se za rujan, a svi kapaciteti prilagođavaju se traumi, celebrovaskularnim inzultima i kroničnim bolesnicima poput dijabetičara, te infektima”, kaže Burić. Šibenska je bolnica inače jedna od županijskih bolnica koja je prije nekoliko mjeseci zbog duga veledrogerijama bila pod prijetnjom blokade, no Burić ističe da opskrba potrošnom materijalom i lijekovima teče normalno, no samo zato što se uskoro očekuje realizacija kredita kojim bolnica planira pokriti dugove.