Ako je suditi prema ostvarenim proračunskim rashodima u prvih osam mjeseci, nedavne najave ministra financija Zdravka Marića kako će se i u drugoj polovici godine oni "maksimalno držati pod kontrolom" zasad se ostvaruju. Nakon 58,7 milijardi kuna polugodišnjih ukupnih rashoda, do kraja kolovoza oni su dosegnuli 78,5 milijardi ili oko dva posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

U odnosu na polugodišnje povećanje od 0,4 posto dinamika rashoda je, dakle, blago ubrzana, ali je i dalje sporija od plana za ovu godinu. Po isteku dvije trećine godine ostvareno je 64 posto cjelogodišnjeg plana. A dok je većina glavnih proračunskih korisnika ostala u okvirima planirane dinamike, bolnicama koje su nakon izdvajanja HZZO-a ostale pod okriljem državnog proračuna i ove će godine proračunski planovi ispasti za stotine milijuna kuna pretijesni.  Nakon što je njih desetak lanjski plan probilo za 1,2 milijarde, za ovu im je proračun zacrtan na razini 5,8 milijardi kuna prošlogodišnjeg ostvarenja.

No, u prvih osam mjeseci potrošeno je gotovo 4,2 milijard kuna ili gotovo pola milijarde više nego lani. Tim tempom rashodi bolnica bi se do kraja godine mogli popeti na više od 6,5 milijardi te tako plan za 2016. probiti za 700-800 milijuna kuna. I ove godine tome bi najviše mogao pridonijeti najveći KBC Zagreb (Rebro), koji je lanjski proračunski plan probio za više od 440 milijuna. Rashodi za nj s krajem kolovoza premašili su 1,1 milijardu kuna, što je gotovo 150 mil. kuna ili 15-ak posto više nego u istom razdoblju lani. Na KBC Osijek u osam je mjeseci iz proračuna potrošeno 512 milijuna ili 91 milijun kuna više nego lani, a osjetno povećanje, od gotovo 70 milijuna bilježi se i kod KBC-a Sestre milosrdnice.

KBC Split koji ima drugi najveći proračun (850 milijuna) lanjsku je osmomjesečnu potrošnju premašio znatno manje, 20 milijuna. Promatrano po ministarstvima, najveće smanjenje rashoda u odnosu na 2015., za gotovo 550 milijuna, bilježi pak Ministarstvo financija. To je u prvom redu posljedica nižih troškova servisiranja dugova. Ostaje primijetiti i da su manje nego lani, ali i sporije od planirane dinamike u dosadašnjem dijelu godine potrošili i Ured predsjednice RH, te Sabor i Vlada, odnosno njeni uredi. Ured predsjednice je potrošio 1,6 milijuna manje nego lani i na 54% je cjelogodišnjeg plana. Vlada i njezini uredi potrošili tek 46% plana, a u odnosu na lani potrošili su 27 mil. kuna ili 17% manje. S obzirom na troškove prijevremenih izbora te će uštede dobro doći.