Poboljšanjima upravljanja imovinom javnog sektora vlade mogu povećati prihode opće države i do 3 posto BDP-a godišnje, zaključak je analitičara Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iznesen u najnovijem izdanju Fiskalnog monitora.

Objašnjavajući kako se do te procjene došlo uspoređivanjem praksa različitih zemalja u upravljanju javnim bogatstvom i kompanijama, u MMF-u podsjećajući kako je to iznos koji je u mnogim naprednim zemljama približno jednak prihodima od oporezivanja dohotka. Fond je ovaj put općenito fokus Fiskalnog monitora stavio na potrebu da vlade odnosno kreatori politika cjelovito sagledavaju bilance javnog sektora, jer države imaju (često velike) dugove, ali je pritom podjednako važno i što javni sektor posjeduje i kako se time upravlja.

Budući da je Hrvatska među zemljama koje unatoč negativnom saldu financijske imovine i financijskih obveza ukupno ima pozitivnu neto vrijednost imovine sektora države, iz naše perspektive novo izdanje Fiskalnog monitora svakako je važno i znakovito. MMF i globalno vladama savjetuje da iskoriste ciklički zamah kako bi izgradile fiskalni prostor za sljedeću recesiju i ojačale bilance javnog sektora.

Trenutni rast neće trajati zauvijek, a kako je upozoreno i u najnovijim MMF-ovim ekonomskim prognozama, rizici se približavaju, a neki od njih već su se materijalizirali.  "Vrijeme je da izgradimo fiskalni prostor protiv sljedeće recesije. Sustavno i pametno korištenje bilance javnog sektora može dovesti do nižih troškova servisiranja duga i većih povrata na imovinu, boljeg upravljanja rizicima. Konačno, može pomoći i da se javno bogatstvo stavi u službu društvenih i gospodarskih ciljeva društva. Izgradnja poreznog kapaciteta ključna je za postizanje ciljeva održivog razvoja", rekao je direktor MMF-ova odjela fiskalnih poslova Vitor Gaspar.

Prema procjenama Fonda, globalni javni dug nastavio je rasti i u 2017. dosegnuvši novu rekordnu vrijednost (182 bilijuna dolara). U 10 godina između azijske i globalne financijske krize, on je više nego udvostručen, da bi nakon toga tempo usporio, ali je i dalje značajan. No, to je samo dio slike; na uzorku od 31 zemlje koje pokrivaju 61 posto globalnog BDP-a Monitor pokazuje da njihova ukupna imovina vrijedi 101 bilijun dolara ili 219 posto BDP-a.