Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Bolje srediti financije nego povećavati deficit

Autor: Marija Brnić
12. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Sanader o problemu zaduženosti smatra da je učinjeno sve što se moglo

Predsjednik Vlade Ivo Sanader na jučerašnjem tradicionalnom gospodarskom forumu na Jesenskom velesajmu ustvrdio je kako mu uoči parlamentarnih izbora rezultati koji su nesporni i statistike daju razloga da ima samopouzdanja. Rast gospodarstva u prvom je kvartalu iznosio 7 posto, drugom 6,5 posto, a procjene stručnjaka govore da će do konca godine rast biti najmanje 6 posto, uz najvišu razinu zaposlenosti i najnižu nezaposlenost u posljednjih deset godina. Referirajući se na kritike koje je na ekonomsku politiku posljednjih sedam godina iznio predsjednik RH Stjepan Mesić na otvaranju Velesajma, Sanader je konstatirao kako bi bilo poželjno da smo manje zaduženi. Međutim, sve što je država mogla učiniti u tom kontekstu je, tvrdi premijer, napravljeno. S jedne strane smanjen je udio države u vanjskom dugu, a s druge je deficit opće države smanjila sa 6,3 posto iz 2003. na 2,6 posto krajem 2006. godine, a u planu je da se za dvije i pol godine deficit opće države smanji na 0 posto, istaknuo je Sanader, nezadovoljan što pojedini politički rivali najavljuju suprotno. Bolje je srediti javne financije, a ne povećavati deficit jer i takvom politikom ostvarujemo rast, dodao je Sanader. Što se tečajne politike tiče, unatoč Mesićevu apelu da je tečaj kune prečvrst i guši izvoznike, Sanader je iznio svoj stav da politiku monetarne vlasti, Hrvatske narodne banke, smatra dobrom. Vlada i ja, kazao je Sanader, osobno podržavamo tu politiku iako bi izvoznici rado vidjeli malu kontroliranu deprecijaciju, no rasprave o tome bile su moguće prije deset godina, ali više ne zbog činjenice da smo svi izloženi mogućim negativnim utjecajima. Važan poticaj gospodarstvu, istaknuo je Sanader, dat će i pristupanje NATO-u i EU, a što su pokazala i iskustva drugih zemalja. Za NATO se pozivnica očekuje početkom travnja, a što se EU tiče, realnim Sanader drži dovršetak pregovora do konca 2008 godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Oko tih pitanja, dodao je, postoji konsenzus svih političkih stranaka i ulagači i poduzetnici mogu računati da oko tog cilja neće biti odstupanja bez obzira tko dobije mandat na izborima. Najavio je nastavak projekata u infrastrukturi, internetizaciji pravosuđa, te u području obrazovanja. Ministar gospodarstva Branko Vukelić najavio je da će koncem mjeseca prezentirati rezultate projekta Hrvatska izvozna ofenziva. Odgovarajući na upite gospodarstvenika, kojih se na skupu pojavilo neuobičajeno malo u odnosu na ranije godine, nešto više od stotinu, Sanader je najavio da će inzistirati na zakonu o minimalnoj plaći, za koju se još čeka konsenzus između sindikata i poslodavaca, a najavio je i da će u sljedećem mandatu mijenjati pristup politici zapšljavanja. Vlada proučava iskustva od Francuske do Finske, kako bi nezaposlenima na zavodu omogućili prekvalifikacije i dokvalifikacije, a one koje budu uporno odbijali poslove, provjeravat će se rade li na crno. Građevinarske tvrtke, naime, traže da vlada razmotri mogućnost uvoza radne snage iz susjednih zemalja. Nakon što se proteklih dana otvorila politička rasprava oko sudbine brodogradilišta, na gospodarskom forumu premijer Sanader i potpredsjednik Vlade Damir Polančec ponovili su da je stav Vlade da brodogradnja, po kojoj se Hrvatsku prepoznaje u svijetu, mora i dalje ostati brand. Prijedlozi koji su unijeli nemir u brodogradilišta, nisu opredjeljenje vlade, kazao je Polančec, napiminjući da je u 28 godina u različitim kategorijama 25 hrvatskih brodova proglašeno najboljima, te da brodogradilišta zapošljavaju izravno 11.700 u pet najvećih škverova i još 18 tisuća radnika kod kooperanata i 25 tisuća kod dobavljača, a na godišnjoj razini stvara 15 posto izvoza. Gubici brodogradnje iznose 4,8 do 5 milijardi kuna. Vlada priprema sveobuhvatnu sanaciju i restrukturiranje brodogradilišta, nakon čega mora doći faza tehnološke obnove jer bez investicija u obnovu, zaključio je Polačnec. Podsjetio je da su knjige narudžbi pune do 2010. godine, te da o pravom tehnološkom restrukturiranju treba govoriti tek nakon toga, a pitanje koje se tek treba odgovoriti je hoće li to ulaganje doći od države ili i uz sudjelovanje privatnih investitora.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader na jučerašnjem tradicionalnom gospodarskom forumu na Jesenskom velesajmu ustvrdio je kako mu uoči parlamentarnih izbora rezultati koji su nesporni i statistike daju razloga da ima samopouzdanja. Rast gospodarstva u prvom je kvartalu iznosio 7 posto, drugom 6,5 posto, a procjene stručnjaka govore da će do konca godine rast biti najmanje 6 posto, uz najvišu razinu zaposlenosti i najnižu nezaposlenost u posljednjih deset godina. Referirajući se na kritike koje je na ekonomsku politiku posljednjih sedam godina iznio predsjednik RH Stjepan Mesić na otvaranju Velesajma, Sanader je konstatirao kako bi bilo poželjno da smo manje zaduženi. Međutim, sve što je država mogla učiniti u tom kontekstu je, tvrdi premijer, napravljeno. S jedne strane smanjen je udio države u vanjskom dugu, a s druge je deficit opće države smanjila sa 6,3 posto iz 2003. na 2,6 posto krajem 2006. godine, a u planu je da se za dvije i pol godine deficit opće države smanji na 0 posto, istaknuo je Sanader, nezadovoljan što pojedini politički rivali najavljuju suprotno. Bolje je srediti javne financije, a ne povećavati deficit jer i takvom politikom ostvarujemo rast, dodao je Sanader. Što se tečajne politike tiče, unatoč Mesićevu apelu da je tečaj kune prečvrst i guši izvoznike, Sanader je iznio svoj stav da politiku monetarne vlasti, Hrvatske narodne banke, smatra dobrom. Vlada i ja, kazao je Sanader, osobno podržavamo tu politiku iako bi izvoznici rado vidjeli malu kontroliranu deprecijaciju, no rasprave o tome bile su moguće prije deset godina, ali više ne zbog činjenice da smo svi izloženi mogućim negativnim utjecajima. Važan poticaj gospodarstvu, istaknuo je Sanader, dat će i pristupanje NATO-u i EU, a što su pokazala i iskustva drugih zemalja. Za NATO se pozivnica očekuje početkom travnja, a što se EU tiče, realnim Sanader drži dovršetak pregovora do konca 2008 godine.

Oko tih pitanja, dodao je, postoji konsenzus svih političkih stranaka i ulagači i poduzetnici mogu računati da oko tog cilja neće biti odstupanja bez obzira tko dobije mandat na izborima. Najavio je nastavak projekata u infrastrukturi, internetizaciji pravosuđa, te u području obrazovanja. Ministar gospodarstva Branko Vukelić najavio je da će koncem mjeseca prezentirati rezultate projekta Hrvatska izvozna ofenziva. Odgovarajući na upite gospodarstvenika, kojih se na skupu pojavilo neuobičajeno malo u odnosu na ranije godine, nešto više od stotinu, Sanader je najavio da će inzistirati na zakonu o minimalnoj plaći, za koju se još čeka konsenzus između sindikata i poslodavaca, a najavio je i da će u sljedećem mandatu mijenjati pristup politici zapšljavanja. Vlada proučava iskustva od Francuske do Finske, kako bi nezaposlenima na zavodu omogućili prekvalifikacije i dokvalifikacije, a one koje budu uporno odbijali poslove, provjeravat će se rade li na crno. Građevinarske tvrtke, naime, traže da vlada razmotri mogućnost uvoza radne snage iz susjednih zemalja. Nakon što se proteklih dana otvorila politička rasprava oko sudbine brodogradilišta, na gospodarskom forumu premijer Sanader i potpredsjednik Vlade Damir Polančec ponovili su da je stav Vlade da brodogradnja, po kojoj se Hrvatsku prepoznaje u svijetu, mora i dalje ostati brand. Prijedlozi koji su unijeli nemir u brodogradilišta, nisu opredjeljenje vlade, kazao je Polančec, napiminjući da je u 28 godina u različitim kategorijama 25 hrvatskih brodova proglašeno najboljima, te da brodogradilišta zapošljavaju izravno 11.700 u pet najvećih škverova i još 18 tisuća radnika kod kooperanata i 25 tisuća kod dobavljača, a na godišnjoj razini stvara 15 posto izvoza. Gubici brodogradnje iznose 4,8 do 5 milijardi kuna. Vlada priprema sveobuhvatnu sanaciju i restrukturiranje brodogradilišta, nakon čega mora doći faza tehnološke obnove jer bez investicija u obnovu, zaključio je Polačnec. Podsjetio je da su knjige narudžbi pune do 2010. godine, te da o pravom tehnološkom restrukturiranju treba govoriti tek nakon toga, a pitanje koje se tek treba odgovoriti je hoće li to ulaganje doći od države ili i uz sudjelovanje privatnih investitora.

Autor: Marija Brnić
12. rujan 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close