Kombinacijom najveće dosad devizne intervencije i izdašne repo aukcije HNB je prošli tjedan tržištu priskrbio oko 4,6 milijardi kuna (2,6 + 1,6) “svježe” likvidnosti. Time su ublažene napetosti na novčanom tržištu potaknute potražnjom za kunama koju su u proteklom razdoblju snažile aktivnosti vezane uz javnu ponudu dionica T-HT-a. Rezultat tih injekcija likvidnosti bilo je i spuštanje kratkoročnih kamatnih stopa premda samo do i dalje visokih desetak posto na godišnjoj razini. S valom pritisaka potražnje za kunama uoči današnjeg povrata kuna po prošlotjednoj repo aukciji analitičari vodećih banaka vjeruju da napokon slijedi osjetniji oporavak kunske likvidnosti i stabiliziranje kamatnih stopa na pozajmice (naj)kraćih dospijeća.

Veliko kolebanje
Poboljšanje kunske likvidnosti očekuje se unatoč izglednosti da će nova repo aukcija biti manja od prošlotjednih 6,5 milijardi kuna, tj. da će njezin neto efekt biti HNB-ovo povlačenje određenog iznosa kuna. Glavna uzdanica za takva očekivanja je povrat 6,8 milijardi kuna preplaćenih sredstava građana koji su sudjelovali u IPO-u T-HT-a. Povrat se mora obaviti do kraja ovog tjedna, a za posljedicu će u prvom redu imati ravnomjernije raspoređene kune unutar sustava. Usto je i količina gotovine u optjecaju (izvan bankarskih tokova) danas za oko dvije milijarde manja nego prije dva-tri tjedna. Sve to trebalo bi sniziti kamatni diferencijal u korist domaće valute, ocjenjuju u Hypo Alpe-Adria banci. Izostanak podrške kuni po osnovi kamatnog diferencijala navode kao jedan od važnijih faktora kretanja tečaja kojega ovaj tjedan vide u rasponu 7,30-7,34. Strukturni nesrazmjer likvidnosti i posljedični rast kamata na novčanom tržištu prošli su tjedan imale suprotan utjecaj na tečaj koji je općenito pokazao iznadprosječnu kolebljivost (kretao se od 7,27 do 7,33 kune za euro).

Niski srednji tečaj
Bolja kunska likvidnost te nastavak pojačane potražnje za devizama koja se pojavila na tržištu krajem prošloga tjedna i za analitičare Zagrebačke banke su glavni razlozi tipovanja na jačanje eura u ovotjednoj prognozi. U PBZ-u i na tjednoj i na mjesečnoj razini tipuju na stabilizaciju tečaja oko 7,32 (trgovanje u rasponu 7,31-7,34). Na rast tečaja utjecat će, kažu, lagani rast potražnje kompanija i fondova za devizama, a u suprotnom smjeru potražnja banaka za kunama. U Zabi napominju i kako bi do kraja listopada država trebala vratiti poslovnim bankama devizni kredit u iznosu od oko 250 milijuna eura. U to vrijeme očekuju se i nove državne obveznice, koje su se bile predviđene za kraj rujna, ali je zbog IPO-a T-HT-a njihov plasman pomaknut. Prema riječima Hrvoja Radovanića, pomoćnika ministra financija, još se važe hoće li se ići na novu tranšu ili “posve novo” izdanje, a u planu je oko 2,5 milijardi kuna.

Inodug poduzeća raste 540 milijuna eura mjesečno

Nasuprot očekivanom jačanju potražnje za devizama, tijekom listopada podrška kuni mogla bi doći od direktnog inozemnog zaduživanja kompanija u inozemstvu, ističu u Hypu. Vanjski dug poduzeća u posljednja je tri mjeseca (do kraja kolovoza) rastao po 540 milijuna eura mjesečno (lani po 360 milijuna eura). “Zbog pooštravanja monetarnih restrikcija očekuje se da će se postojeći trend nastaviti”, kažu, dodajući da će “mogući novi likvidnosni poremećaji u vrijeme približno 4,5 milijardi vrijednih izdanja novih vrijednosnica (državna obveznica te dva IPO-a) također pružati podršku kuni u vidu rasta kamatnog diferencijala. Ne manje važnim faktorom ocjenjuje se i niska tečajna baza s kraja rujna, što znači da banke u kontekstu pooštrene penalizacije rasta plasmana iznad 0,5 posto mjesečno ipak preferiraju jaču kunu.