Konverzija kredita u švicarskim francima u eurske kredite dobra je za hrvatsko gospodarstvo, ocjenjuju analitičari, pa je spor hrvatske vlade i banaka pao u drugi plan a potražnja za hrvatskim državnim obveznicama ponovo raste, piše u ponedjeljak agencija Bloomberg. 

Nakon što je Mađarska bankama prouzročila gubitke novim porezima i zakonom o konverziji hipotekarnih kredita u švicarskim francima u forinte, te nakon što se za slične mjere založio i poljski predsjednik, i Hrvatska se pridružila zemljama u regiji srednje i istočne Europe koje su uzvitlale prašinu odnosom prema bankama. Tako je hrvatski ministar financija Boris Lalovac ovog mjeseca optužio 'prkosne' banke da su 'minirale' aukciju državnog duga, zaprijetivši im mjerama čiju prirodu nije pobliže naznačio.

Vlada je nedavno usvojila zakon kojim je teret troškova konverzije kredita u francima u eure prebacila na leđa banaka. Reakcija ulagača na taj potez odražava ravnodušnost, konstatira Bloomberg.

"On je negativan za banke ali je dugoročno dobar za gospodarstvo", objasnio je u petak u izjavi za Bloomberg Dmitri Barinov, menadžer u Union Investment Privatfondsu GmbH u Frankfurtu. Stoga potvrđuje važeću prognozu za hrvatske euroobveznice, po kojoj bi one u predstojećem razdoblju trebale bilježiti bolje rezultate od ostalih u istoj kategoriji. Po njegovoj će ocjeni zahvaljujući tom zakonu hrvatske javne financije postati otpornije na nagle fluktuacije valutnih tečajeva. "To će umanjiti ranjivost", drži taj analitičar.

Iako su u dva tjedna zaključno s 2. listopada euroobveznice Hrvatske najviše izgubile među istočnoeuropskim zemljama članicama Europske unije, posljednjih se dana oporavljaju paralelno s ostalim tržištima u nastajanju, nakon što je američka središnja banka odgodila podizanje kamatnih stopa. Tako je prošlog tjedna prinos na dolarske obveznice s rokom dospijeća 2024. godine kliznuo za 0,16 postotnog boda i u ponedjeljak ujutro iznosio je 5,03 posto, što je 1,13 postotna boda više u usporedbi s prinosima na mađarske obveznice sličnoga rejtinga.

Prinosi smanjeni, ali i dalje viši od mađarskih 

Tako velika premija u odnosu na susjednu Mađarsku nije opravdana, smatra Timothy Ash, kreditni analitičar u Nomura Internationalu u Londonu. Među "nizom trendova koji očituju poboljšanje" Ash izdvaja opetovani rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, nakon šest godina recesije, i smanjenje proračunskog manjka.

Pitanje kredita u švicarskim francima moralo se riješiti budući da se previše otegnulo i pritiskalo je tržišta i banke, ističe Ash. "Kao i u Mađarskoj, bankarski će sektor u konačnici uz gunđanje ipak prihvatiti rješenje", drži on.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Kako bi olakšala zajmoprimcima otplatu viših rata kredita zbog jačanja franka, hrvatska vlada pripremila je konverziju 3,4 milijarde dolara zajmova u švicarskim francima u eure a parlament je 18. rujna usvojio odgovarajući zakon.  Hrvatska narodna banka (HNB) procjenjuje da će konverzija stajati zajmodavce, od kojih je većina u stranom vlasništvu, 1,2 milijarde dolara. Najveće banke najavile su sudske tužbe a u Europskoj središnjoj banci (ECB) mišljenja su da bi mjere mogle rezultirati smanjenjem hrvatskih deviznih rezervi i narušenim povjerenjem ulagača.

Lutz Roehmeyer iz Landesbanka Berlin Investmenta ne dijeli to mišljenje i tijekom prošlomjesečnog vala prodaja povećao je portfelj hrvatskih euroobveznica. 

"Vrlo sam optimističan u pogledu Hrvatske", kazao je Roehmeyer prošloga tjedna. "Prinosi su previsoki, čak i kada se uzme u obzir slabi gospodarski rast i neuobičajen zakon o konverziji kredita koji je narušio odnose sa zapadnoeuropskim bankama", ističe.

EU će nastaviti pritiskati Hrvatsku u vezi financijske odgovornosti, napominje Roehmeyer.

Teška bi zadaća za novu vladu, koja će biti izabrana na izborima 8. studenoga, moglo biti smanjenje proračunskog manjka s za ovu godinu predviđenih pet posto BDP-a i paralelno očuvanje gospodarskog oporavka. Hrvatski bi BDP ove godine prema prosječnim procjenama 11 ekonomista trebao porasti za 0,5 posto. Prema procjenama Europske komisije, hrvatski javni dug bit će u 2016. uvećan na 93,9 posto BDP-a, s 90,5 posto projiciranih za ovu godinu, i time nadmašiti mađarski dug od 73,5 posto i prosječni javni dug u EU od 86,9 posto.

"To bi razdoblje zaleđenosti moglo u najmanju ruku potrajati do izbora", kazao je kreditni analitičar Ash iz Nomure Internationala. "Hrvatska će vjerojatno uspješno prebroditi sve te prijetnje, bez izazivanja većih potresa u temeljnoj priči s kreditima", poručio je.