Polovica od svih građana dužnika banaka i kartičarskih kuća koje su im blokirale račune koristi mogućnost posebnog računa! Do masovnog otvaranja spasonosnog računa došlo je tijekom ove godine uz posredovanje Financijske agencije koja je i naložila bankama da ih otvore u tolikom broju. Na njih sada građanima sjedaju primanja zaštićena od ovrhe.

To vrijedi i za zaštićene iznose od dvije trećine prosječne neto plaće u državi, kao i za alimentacijske, rodiljne i ostale zaštićene naknade. Tako je već nastalo 78.142 novih računa građana u Jedinstvenom registru računa (JRR). Oni su izuzeti od provedbe ovrhe, a otvoreni su poslije 1. siječnja 2011. godine, doznajemo od Fine. No, daleko je veći broj blokranih građana. Fina navodi da ih je blokirano 165.000, pa je zanimljivo pitanje koliko će ih biti do kraja godine. Također, dvojbeno je zašto posebni račun nisu otvorili svi dužnici i na taj način spriječili prisilnu naplatu nad svim svojim primanjima. Stručnjaci smatraju da je razlog tome što su dužnici pristali kad su uzimali kredite u vrijeme potrošačkog “booma” da im se zaplijeni cijela plaća. To se, kažu, ne može retroaktivno poništiti.

Tvrde da se stoga vjerovnici unatoč Ovršnom zakonu koji zabranjuje zapljenu cijele plaće, naplaćuju iz iznosa posljednje kune mirovine ili plaće. Dobrovoljna izjava dužnika je, po njihovom mišljenju, krivac, a njezino ukidanje je zakašnjelo za mnoge dužnike. Nastajuću agoniju, koju stvara dužnička kriza kod građana, poznavatelji ovrhe smatraju tempiranom socijalnom i političkom bombom. Uglavnom, kritiziraju preliberalno zakonodavstvo koje je Hrvatska imala i kasno ga je napustila. Do sredine 2008. (kada je promjenama Ovršnog zakona uvedeno ograničenje ovrhe na plaći) dužnik je mogao, a to su mnogi iskoristili, ovjerenom javnobilježničkom ispravom dati suglasnost vjerovniku da se radi naplate tražbine zaplijeni njegova plaća, u cijelosti ili djelomično, kao i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Sve izjave dane prije tog datuma i danas su na snazi i po njima se provodi zapljena cjelokupne plaće.

Tek od ljeta 2008., kad je bilo jasno da dolazi velika kriza, ukinuta je mogućnost davanja izjave o zapljeni cjelokupne plaće, već samo do visine utvrđene u članku 149. OZ-a, koji je utvrđen kao nužan za zadovoljavanje egzistencijalnih potreba dužnika. Tako je došlo do apsurda da pune tri godine postoje humanizirana pravila u ovrsi, a da ne postižu pravi učinak i to zbog kredita uzetih po pravilima koja su vrijedila prije njihova stupanja na snagu (zabrana retroaktivnosti). Ovršni stručnjaci procjenjuju da je posebno ugrožena ona kategorija koja se zaduživala prije sredine 2008., na temelju dobrovoljne izjave o zapljeni cijele plaće. Također je njihovo mišljenje da se reformom ovršnih pravila, a da su promjene provedene ranije, mogla izbjeći ova situacija da imamo zakonsko ograničenje u prisilnoj naplati, koje je često neprimjenjivo. Masovne blokade, tvrde, dovest će do prvih osobnih bankrota čim to zakonski postane moguće.

Povijest se ponavlja

Pravi problemi tek dolaze
Ovrha je tek pred posljednje parlamentarne izbore postala vruća tema. Na pritisak sindikata i umirovljenika da se uvedu ograničenja u prisilnu naplatu bivša je Vlada popustila, podsjeća jedan stručnjak. Kako dodaje, povijest se ponavlja; također uoči izbora intervencijom Vlade u probleme s otplatom kredita u švicarcima. Premijerka Kosor time ispravlja grijehe bivše Vlade koja je nekoliko godina zakasnila s ukidanjem liberalnih pravila u ovrsi, no struka smatra da će pravi problemi s prislnom naplatom tek doći. Zaduživanje i osobnu potrošnju bez kontrole u Hrvatskoj je omogućio stari Ovršni zakon. On je s jedne strane propisivao da se može opteretiti jedna trećina plaće za prisilnu naplatu dugova, dok je s druge strane kao iznimku predviđao mogućnost prijelaza tog limita na temelju posebnog sporazuma dužnika s vjerovnikom što su mnogi iskoristili. Javni bilježnici javno su ukazali na rizike podsjećajući da bi mnogi dužnici potpisali svoju “smrtnu presudu” samo da dođu do novca od kredita. Njihova su upozorenja glasila da prijeti rizik od masovne egzistencijalne ugroženosti do bankrota, kao i da će na kraju zbog ovrhe u kreditne odnose morati intervenirati političari što se upravo događa u segmentu kredita vezanih uz “švicarce”, a navodno toga će biti još.