Oko 319.000 ovrha teških 16 milijardi kuna koje su na čekanju zbog Vladina šestomjesečnog moratorija na naplatu dolazi nakon 18. listopada, kada istječe Vladina mjera kojom se u uvjetima pandemije koronavirusa nastojalo pomoći građanima, piše Jutarnji list.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave se dogovaraju zadnje pojedinosti o ponovnom aktiviranju ovrha na temelju vjerodostojne isprave. Cilj je spriječiti tsunami, odnosno da se sve ovrhe koje su stale 18. travnja odjednom pošalju na naplatu.

S prisilnom naplatom duga trebalo bi ići u tri vala, u razmacima od po dva mjeseca kako su ovrhe pristizale.

Preporuke Vlade

U prvome bi do 19. prosinca na naplatu išle one koje su stigle do 19. lipnja, u drugome do 19. veljače one koje su stigle do 19. kolovoza, i nakon toga sve ostale.

Ovrhe koje će biti pokrenute nakon 19. listopada provodit će se na uobičajeni način. Novost je i da Vlada neće donositi uredbu kojom bi se definirala dinamika ponovnog pokretanja ovrha, nego će umjesto toga Javnobilježničkoj komori biti dostavljene upute koje će imati formu preporuke. Komora te preporuke treba proslijediti svim javnobilježničkim uredima u zemlji i nadgledati provedbu.

No, kako preporuka nema obvezujući karakter, niti su za njezino nepoštivanje predviđene bilo kakve posljedice, ostaje otvoreno pitanje što će se dogoditi ako se one u praksi neće provoditi onako kako je Vlada zamislila. Bilježnici su pod pritiskom ovrhovoditelja i ne može se isključiti da će u nekim slučajevima ovrhe provesti “preko reda”. U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da Javnobilježnička komora treba vidjeti ima li mehanizme kojima bi na takvo što mogla reagirati.

Druga velika novost jest to da se ide u hitne izmjene i dopune aktualnog Ovršnog zakona. Plan je da već za mjesec dana stupe na snagu odredbe kojima bi se ovrhe pojeftinile, ubrzale, te istodobno povećala zaštita dužnika. Potpuno novi Ovršni zakon trebao bi se pripremiti i usvojiti do kraja 2021. godine. Informacije iz Ministarstva pravosuđa govore da će se za mjesec dana ovrhe na temelju vjerodostojne isprave morati pokretati na elektroničkom obrascu koji će biti propisan u Javnobilježničkoj komori.

U cijeli ovršni postupak uvodi se elektroničko komuniciranje između sudionika u postupku putem elektroničkih obrazaca koji će biti propisani pravilnikom koji će donijeti ministar pravosuđa Ivan Malenica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Obavijest o ovrsi

Ovršne prijedloge zaprimat će Javnobilježnička komora, a onda će ih prosljeđivati abecednim redom javnim bilježnicima prema mjestu prebivališta ili sjedišta ovršenika.

Bitna novost koja bi se uvela hitnim izmjenama aktualnog Ovršnog zakona je obaveza javnog bilježnika da, pošto zaprimi prijedlog za ovrhu, o tome mora poslati obavijest ovršeniku i pozvati ga da u roku od 15 dana plati dug, ili da se očituje osporava li i u kojemu dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu.

Ako se dužnik odluči osporavati tražbinu, slučaj ide na sud, odnosno u parnicu. Ako se ovršenik ne očituje, a vjerovnik ne povuče prijedlog za ovrhu, bilježnik će nakon dva tjedna donijeti rješenje i provest će se prisilna naplata duga. Ova procedura dužniku bi dala najmanje dva mjeseca vremena od obavijesti do realizacije ovrhe.

Cijeli članak pročitajte ovdje.