Uvjeti su bili i više nego povoljni: otplata na 30-ak godina uz kamate od jedan posto. Ako i ne plaćate rate, nitko vas ne blokira, ne ovršuje i ne tjera iz stana.

Čak trećina njih odlučila upravo na to – ne plaćati rate otkupa. No kada se njihov ukupni dug popeo na pet milijuna kuna, odlučila se umiješati država, piše HRT.

Među dužnicima je i bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski sa suprugom. Za oko 8.500 eura otkupili su stan od 63 četvorna metra u Novom Zagrebu. Iako im je rata dvjestotinjak kuna – pet godina nisu plaćali.

Rohatinski je u razgovoru za HRT rekao da je cijeli taj slučaj za njega marginalan i nije vrijedan spomena. Oglasili su prodaju stana, pa će neki novi vlasnik podmiriti i dug državi.

Godine 1992. država je omogućila osobama koje su živjele u društvenim stanovima sa stanarskim pravom otkup po povlaštenim uvjetima. Mjesečna rata – uglavnom od 20 do 50 eura. Najviše stotinu – u elitnim zagrebačkim četvrtima. Ali i uz tu cijenu – oko 400 kupaca državi ne plaća redovito.

Rekorder je vlasnik troipolsobnog stana u Vlaškoj ulici u Zagrebu. Državi s kamatama duguje 300.000 kuna ili oko 40.000 eura. A stan je u otkup dobio za nepunih 17.000 eura.

"Nažalost, pojedinci ne plaćaju ni simbolične iznose, iako vidimo da mnogi nisu materijalno ugroženi, ni egzistencijalno" rekao je ministar državne imovine Goran Marić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost