Za 14,3 milijuna kuna prodana je cjelokupna imovina bivšeg socijalističkog poljoprivrednog giganta  – tvrtke Klas iz Nove Gradiške, koja se predugo zadržala u društvenom vlasništvu te je na kraju kao neprivatizirana tvrtka i završila u stečaju još 2006 godine.

Kao kupci pojavljuju se dvije tvrtke – Slavonija slad i Poljoprivredno prehrambeni kompleks (PPK). U cijelosti su kupili imovinu stečajnog dužnika, a neslužbeno se doznaje da novi vlasnici imaju planove vezane uz širenje.  Kupci su inače tvrtke koje djeluju u sastavu velikih međunarodnih grupacija. Primjerice, tvrtka Slavonija slad dio je internacionalne Boortmalt grupacije, dok je za njezine operacije ključno tržište u Europi. Slavonija-slad, pak, tijekom stečaja Klasa, ali i prije toga, bila je zakupac njegovih silosa. Kupila je svojedobno i dio pogona, tj. sladaru, a danas ima respektabilnu proizvodnju, s kojom se ostvaruje oko 150 mil. kuna prihoda godišnje.

Njezina tvornica pivarskog slada svrstava ovu tvrtku bez sumnje u najvećeg proizvođača u Hrvatskoj s kojim surađuju i sve pivarske industrije na širem području regije. S kupnjom novih silosa, skladišta, poslovne zgrade i građevinskog zemljišta tvornice veličine 52.877 četvornih metara mogli bi investitori računati i na svoje novo širenje proizvodnih kapaciteta. O tome se  već nagađa, postoje i očekivanja vezana uz novo zapošljavanje, no službenu potvrdu iz njihovih krugova zasad nemamo. Komercijalni direktor Vlado Bićanić, inače zadužen i za Boortmalt Mađarska na službenom je putu. Navedeni iznos već je uplaćen te slijedi dioba postignute kupovnine razlučnim vjerovnicima, dok će nakon izmirenja svih troškova stečaj se zaključiti. Potvrdio nam je to stečajni upravitelj Predrag Filajdić, ali uz pojašnjenje da nije upoznat s planovima u pogledu kupljene imovine.  

"Moja je dužnost namiriti razlučnog vjerovnika, a to je isključivo Zagrebačka banka. Biti će to u jednom dijelu njezine osigurane tražbine, te potom izmiriti troškove stečajnog postupka. Kako se očekuje, stečaj bi se mogao zaključiti do kraja godine", kazao je stečajni upravitelj dodajući i da su radnici namireni sa 63 posto svojih tražbina. Tako će Zagrebačka banka od 36,4 milijuna kuna naplatiti trećinu, točno 11,6 milijuna kuna, dok za namirenje ostalih vjerovnika novca nema. To znači da pored stečajnih vjerovnika "kratkih rukava" ostaju i drugi hipotekarni vjerovnici na nekretninama: Ministarstvo financija s tražbinom od 32 milijuna kuna te Fima Validus u stečaju.

Navodno se takav razvoj još na početku stečaja mogao i pretpostaviti jer za niže upisane hipotekarne vjerovnike nije bilo imovine slobodne za namirenje. Sama akvizicija u stečaju provedena je nakon niza javnih dražbi na Trgovačkom sudu u Osijeku, uz uobičajeni postupak spuštanja cijene sukladno odluci vjerovnika. Konačna prodajna cijena iznosi 43 posto u odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnina, što je doista moglo biti primamljivo. Zanimljivo je kako se unatoč stanja na tržištu i gospodarskim prilikama, osim navedenih tvrtki, nijedan domaći investitor nije ozbiljnije zainteresirao kako bi investirao u ovaj projekt. Za razliku od toga, doznajemo, bilo je više zainteresiranih stranaca uključujući i upite iz Rusije. Iako su se Rusi javljali u više navrata, kako doznajemo, nikad se nisu pojavili na dražbama.