Udruga malih dioničara splitskog brodara Jadroplov dostavila je glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću te predsjednicima Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine dioničara Jadroplova presudu Upravnog suda RH u kojoj stoji da je ta kompanija izgubila spor s Ministarstvom financija po tužbi koju je 2002. podnio njezin bivši predsjednik Uprave Zvonko Toula. Uvjereni da ta pravomoćna presuda zaokružuje slučaj o pitanju nezakonitosti knjiženja gubitka u iznosu 39 milijuna dolara u bilancama Jadroplova za 1998. i 1999., a na što su već ukazivali i kazneno prijavili odgovorne, tvrde da je zbog višestruko štetnih učinaka na kompaniju i njezinu privatizaciju potrebno slučaj konačno riješiti. Predsjednik Udruge Vladimir Kaliterna opisuje za Poslovni dnevnik događaje stare nekoliko godine, ukazuje da je splitsko Državno odvjetništvo poduzelo pojedine istražne radnje 2005. i na tome stalo te u požurnicima traži od mjerodavnih organa u državi i kompaniji da poduzmu mjere protiv odgovornih na temelju presude Upravnog suda. Podsjeća na aktivnosti Udruge malih dioničara Jadroplova na sprječavanju prodaje tvrtke za 30 milijuna kuna po natječaju iz 2002. koje su rezultirale rastom vrijednosti kompanije za državu od tristo milijuna kuna. Navodi da je u trenutku pretposljednjeg natječaja vrijednost dionica Jadroplova iznosila samo 35 kuna, a budući da su ukazali na nepravilnosti, to je zaustavilo HFP da tako jeftino proda Jadropolov što se, tvrdi, poslije pokazalo kao pun pogodak jer je vrijednost dionica narasla oko 20 puta, na 650 kuna. Tako su, kaže, državi priskrbili velik iznos novca s obzirom na to da je ona još vlasnik oko 70 posto dionica, a sada Udruga traži čiste račune jer Jadroplov čeka privatizacija koju opterećuje štetan ugovor s njemačkim brodovlasnikom.

Neraščišćeni računi
Disciplinske i kaznene mjere potrebne su protiv osoba koje su kreirale lažne dokumente i sproveli realizaciju štetnih ugovora, kaže Kaliterna, pa skreće pozornost na Jadroplovove neraščišćene račune. Ministarstvo financija utvrdilo je 2001. da je Jadroplov nezakonito prikazao gubitak od 39 milijuna dolara, a tužbu je 2002. Upravnom sudu podnio bivši predsjednik uprave. Kako je sada riješena, Jadroplov bi zbog pogrešaka bivše uprave trebao uskladiti svoje knjige s nalazom Ministarstva financija, no zadatak je složeniji jer treba provjeriti implikacije presude i zbog zahtjeva malih dioničara za utvrđivanjem odgovornosti. Prema predsjedniku Uprave Stjepanu Papiću održat će se instruktivni sastanak Jadroplovove Uprave s Nadzornim odborom. Papić kaže kako sam ne želi komentirati stanje i tako prejudicirati značenje te presude koje može biti složenije. Predsjednik NO-a Jadroplova je Siniša Prnjak, inače viši pravni savjetnik u Ministarstvu mora, što znači da Papić od njega očekuje pomoć konkretnim očitovanjima. U NO-u Jadroplova Vladu zastupaju i Tomislav Lovrić iz HFP-a, Miljenko Dražić (HDZ), HFP još predstavlja Mijo Čikeš (HDZ), a radnike Željko Karabatić, a trebaju se očitovati na ocjene i zahtjeve Udruge.

Lease back ugovor
“Napisali smo organima društva da presuda Upravnog suda potvrđuje krivotvorinu bilance, ali i umjetno stvaranje gubitka tvrtke u iznosu od 39 milijuna dolara kako bi se na temelju prikazivanja takvog ”lošeg“ stanja u Jadroplov uvukla njemačka kompanija Peter Dohle i tako sklopio lease back ugovor”, kaže Kaliterna. Njime je, navodi, tadašnji Jadroplovov kredit kod Hamburgische Landesbanke (dignut za brodove koji su izgrađeni u splitskom brodogradilištu) “refinanciran” od Dohlea pod lošijim uvjetima. “Premda su otplata na deset godina i kamata libor plus 1 posto ostali isti, Dohle je dobio 3 posto provizije na sve prihode brodova Jadroplova. Najveća pljačka imovine tvrtke u ovoj županiji izvedena je tako da je njemačka tvrtka za navedenu transakciju nagrađena lease-back aranžmanom. Tako je postala vlasnikom tri nova broda i zadržala razliku cijene od 12 milijuna dolara koja je ugovorom trebala pripasti Jadroplovu. Danas je ta razlika triput veća i predstavlja golemu prepreku zakonskoj privatizaciji Jadroplova. To je i bio krajnji cilj dogovora tadašnje uprave Jadroplova s Dohleom: onemogućiti druge tvrtke da se čak i s boljom ponudom približe. Upravo je to i bio razlog poništenja posljednjeg natječaja HFP-a za privatizaciju Jadroplova jer je Tankerska plovidba otkrila prijevaru”, zaključuje Kaliterna.