Sam dolazak na prostor kontejnerskog terminala Rijeka Gateway već na prvi pogled ugrije srce. Nebeskoplave divovske dizalice jasno daju do znanja da će se ovdje događati nešto veliko. Zapravo, već se događa. Dojam je vjerojatno pojačala i činjenica što je upravo ovih dana na Zagrebačku obalu pristao po kapacitetu najveći brod dosad.
Dugačak 350 i širok oko 53 metra, brod Alva Maersk stigao je na nedavno otvoreni terminal Rijeka Gateway. Terminal kojim je počelo novo poglavlje u razvoju riječke luke, ali i šire. Kapacitet broda je oko 16 i pol tisuća kontejnera ili, slikovitije, poredani jedan do drugoga bili bi ukupne dužine 100 kilometara.
Sjeverni Jadran
Jedna od tehnološki najsofisticiranijih kontejnerskih luka u Europi, kako mi je rekao predsjednik Uprave APM Terminals Keith Svendsen, zaista je na ponos Hrvatske, ali i cijele regije. Jer, kako se više puta tijekom dvodnevnog posjeta Rijeci moglo čuti, sjevernojadranske luke valja sagledavati kao jedinstven “blok” koji zajedno treba raditi na privlačenju što veće količine tereta u ovaj dio Mediterana. Jesu konkurencija, ali su na neki način i “suputnici” u ostvarivanju tog, nazovimo ga, “višeg cilja”. Na kraju krajeva, odluka APM Terminalsa i Enna Grupe da uđu u taj divovski pothvat i bila je motivirana zagušenjima u opskrbnim lancima u srednjoj i istočnoj Europi. Jednostavno, velika količina tereta zapinje na putu prema našem dijelu svijeta i novi infrastrukturni kapaciteti bili su nužnost.
“Bit će to biti najbolji terminal u ovom dijelu svijeta, a menadžment ima i više ambicije, što je dobro. Naša investicija traje 50 godina i važno je ono što će se događati desetljećima pred nama, mislim da ovo može biti početak nečeg većeg, slika riječke luke koju vidite slika je luka kako će izgledati u budućnosti”, rekao je Keith Svendsen, predsjednik Uprave APM Terminals.
Kad sam Svendsena priupitao jesu li doista toliki veliki problem naše dotrajale pruge, iznenadio me odgovorom – zasad nisu, ali s vremenom će sigurno postati, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog – brzine. “Imate zapravo solidnu infrastrukturu što se željeznice tiče, ali veliki vjetar u leđa nam je ova sjajna prometnica koja vodi do nas”, kaže Svendsen.
Znate već – najskuplja cesta u Hrvatskoj – državna cesta D403, koja povezuje zapadni dio riječke luke i Zagrebačku obalu s riječkom obilaznicom i prometnim čvorom Škurinje, vrijedna je oko 70 milijuna eura. Projekt DC 403 promijenio je sve, Zagrebačku obalu učinio smislenom i učinkovitom, korisnom u prometnom smislu i jačanja Rijeke te Hrvatske i daljnjih investicija u riječku luku.
Živost prema Srbiji i Mađarskoj
Upravo je željeznica glavni argument za kontinuirani očekivani rast prometa. Već sada, prema prvim naznakama, to neće biti teško dohvatljiv cilj. Krenulo je zapravo iznad očekivanja, rekao je Svendsen, uz dodatak kako se zasad najveća živost vidi na pravcima prema Mađarskoj i Srbiji. Svakako je jedan od glavnih ciljeva i Slovačka, ali i cijela srednja Europa pa čak i Bavarska, koja bi mogla biti pravi “bingo” i šlag na tortu. I resorni ministar Butković i premijer Plenković u svojim su prigodnim govorima posebno naglasili kako uskoro počinje realizacija projekta nizinske pruge. Što prije, to bolje.
Tomislav Rosandić, član Uprave Rijeka Gatewaya, otkrio mi je kako terminal funkcionira mjesec i pol nakon otvaranja. Postavio sam mu jasno pitanje o dinamici dolaska brodova i odgovor je bio vrlo precizan.
“Prvi kamion s prvim kontejnerom ušao je2. rujna, a prvi brod bio je vezan 10. rujna. Ovih dana privezan je osmi brod. Znači, brodovi nam pristižu u redovnom režimu od jednog broda tjedno, tako nastavljamo i planiramo s tim aktivnostima u budućnosti. Maersk će kao jedan od najznačajnijih korisnika terminala sigurno pridonijeti znatnom iskorištenju kapaciteta ovog terminala”, rekao je Rosandić.
Generalni direktor Rijeka Gatewaya Peter Corfitsen ocijenio je da terminal postaje pokretač gospodarskog razvoja regije.
“U tri godine taj se najmoderniji kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe izgradio od temelja, zahvaljujući podršci dioničara i lokalne, regionalne i državne politike. Naša ambicija je postati jedan od najboljih terminala u mreži APM terminala”, rekao je Corfitsen.
Tehnološko čudo
Kurtoazno ili ne, lijepo je bilo čuti niz menadžera APM Terminalsa, ali i stranih novinara kako s velikim poštovanjem govore o važnoj geoprometnoj poziciji Hrvatske koja se ovim projektom napokon počinje i ostvarivati u pravom smislu te riječi. Izgledno je da bi u skoroj budućnosti, umjesto slobodne carinske zone, terminal trebao dobiti status privremenog područja skladištenja i ovlaštenoga gospodarskog operatora, koje konkurenti nemaju. Navedeni statusi omogućuju brži protok prijevoznih sredstava i robe, s obzirom na to da je tvrtka prethodno certificirana i autorizirana radi lakšega i bržeg carinskog postupka, zbog čega ima i veće povjerenje carinskih vlasti.
Sama kontejnerska luka malo je tehnološko čudo, bez pretjerivanja. Autora ovih redaka nije tako lako impresionirati, ali ovaj me projekt “kupio” iz vrlo jednostavnog razloga. Kad vidite da se cijelom lukom upravlja iz kontrolne sobe u kojoj na zidu vidite pregled svih događanja u luci na velikom broju monitora, a zaposlenici rukuju teretom vrlo lako, kao da igraju neku računalnu igricu.
Terminal je opremljen najsuvremenijom infrastrukturom: četiri daljinski upravljane brodske dizalice (STS), 15 dizalica na kotačima (RTG), dvije dizalice na tračnicama (RMG) te 28 terminalskih traktora. Svi sustavi povezani su u jedinstveni daljinski upravljani kontrolni centar, prostor cijelog terminala povezan je prvom industrijskom privatnom 5G mrežom u Hrvatskoj, što omogućuje visoku razinu sigurnosti, učinkovitosti i održivosti. Operacije na terminalu vođene su najmodernijom tehnologijom uz potpunu automatizaciju i korištenje energije iz obnovljivih izvora, čime terminal postaje prvi takve vrste u jadranskoj regiji.
“Čak 98 posto naše opreme je elektrificirano. Imamo također u projektu, zajedno s Lučkom upravom, i ‘shore power’, odnosno brodovi će se moći priključiti na električnu energiju i ugasiti motore. Najnovije tehnologije prigušuju rasipanje zvuka, svjetla i CO2 u okolinu”, objasnila je Maja Borčić, komercijalna direktorica Rijeka Gatewaya.
Iako je automatizacija poslovnog procesa ovdje dosegnula savršenstvo, najvažniji su ipak – ljudi. Već sada ih je zaposleno više od tri stotine i, zanimljivo, većina su ipak Primorci, ljudi koji su rasli nedaleko od lokacije koja će Rijeci, Primorsko-goranskoj županiji, ali i cijeloj Hrvatskoj u idućim desetljećima zasigurno donijeti puno ekonomskih koristi. Zna to dobro vrlo pedantni glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja.
Studija “Ekonomski učinci riječke luke” čiji je sažetak prezentirao, kvantificirala je koliko riječka luka može dobiti od izgradnje željeznice od Rijeke preko Zagreba do Budimpešte. Razlike između tri scenarija zorno pokazuju koliki je potencijal riječke luke, odnosno, koliko razvojnog potencijala ustupamo ako se kašnjenje s izgradnjom pruge odulji. Konkretno, u slučaju da se pruga ranije izgradi, do 2032. godine, doprinos lučke djelatnosti u Rijeci donosi 3,3 milijarde eura ekonomiji, dok završetak izgradnje pruge do 2035. rezultira doprinosom od 2,45 milijardi eura. Slučaj gdje se pruga dovršava tek 2040. ili kasnije, donosi 1,7 milijardi eura hrvatskom gospodarstvu.
“Ulaganja privatnog sektora u lučke kapacitete logički, izravno generiraju rast bruto dodane vrijednosti. Zanimljivo je, međutim, da takozvani inducirani učinci pridonose tek malo manje od izravnih učinaka. Riječ je o ekonomskoj aktivnosti koja je rezultat pojačane lučke djelatnosti i djelatnosti vezano za luku, poput logistike i skladištenja. Konkretno, radi se o potrošnji novozaposlenih u lučkoj i pratećim djelatnostima koja se prelijeva na ekonomsku aktivnost u Rijeci, županiji, ali i šire.
Primjerice, otvaranje novih radnih mjesta povećava broj aktivnih stanovnika koji kupuju dobra i usluge u gradu, čija se djeca školuju, igraju sportove, posjećuju kina, koncerte itd.”, kaže Šaravanja. Pojednostavljeno, svaki novozaposleni u lučkoj djelatnosti generira 1,15 novih radnih mjesta u drugim sektorima. No, benefiti za ekonomiju znatno su širi. Ostvarenje punog potencijala riječke luke bitno unaprjeđuje lučku djelatnost u Hrvatskoj. Konkretno, za Primorsko-goransku županiju te djelatnosti mogu biti sidro za daljnji razvoj lokalne ekonomije.
Rast dodane vrijednosti
Osim toga, Šaravanja kaže kako će se izgradnjom nizinske pruge, poslovanjem terminala Rijeka Gateway, ali i svih ostalih terminala, dodatno razviti cjelokupna logistička industrija RH. Naime, u iščekivanju tih događaja u riječkoj luci i gradnje spomenute nizinske pruge već je došlo do znatnih pomaka na domaćem logističkom tržištu. U Hrvatskoj se trenutačno gradi dodatnih 1,3 milijuna četvornih metara skladišnih kapaciteta ili su u fazi dobivanja potrebnih dozvola, a u sljedećih tri do pet godina očekuje se udvostručenje skladišnih kapaciteta.
Kada je riječ o koristima ulaganja u nizinsku prugu, može se povući paralela s izgradnjom autocesta prije 20-ak godina. Bez mreže autocesta danas zasigurno ne bismo mogli podnijeti gotovo 20 milijuna turista u Hrvatskoj. Ekonomska aktivnost koju je mreža autocesta stvorila učinila ih je isplativima. Sličan, možda čak i bolji scenarij, čeka nas s nizinskom prugom. Sasvim je sigurno da će ekonomska aktivnost koju će izgradnja pruge poduprijeti opravdati početnu investiciju. Rijeka će efekte osjetiti vrlo skoro, a u godinama koje dolaze svima će biti jasno što Rijeka Gateway znači za Hrvatsku, ali i cijelu regiju srednje i jugoistočne Europe.
I na kraju, ali ne i najmanje važno… Uz izgradnju terminala i prateće lučke infrastrukture, Rijeka Gateway omogućio je i opsežnu obnovu skladišta 22 u kompleksu Metropolis. Ta povijesna građevina, obnovljena uz strogi nadzor konzervatora i primjenu najsuvremenijih protupotresnih mjera, nova je upravna zgrada Rijeka Gatewaya. Za izvorne se nacrte moralo “potegnuti” čak do Budimpešte, ali itekako je vrijedilo. Samo još da i Ministarstvo kulture prepozna vrijednost sličnih skladišta koje su u neposrednom susjedstvu Skladišta 22. Kao stvoreno za vrhunske kulturne sadržaje za kojima Rijeka i cijeli Kvarner istinski vape…
