Samo tjedan dana prije skupštine dioničara Centar banke na kojoj se odlučuje o dokapitalizaciji kulminirale su tenzije i između najvećih dioničara banke.

One rastu još od prvih najava cijene uz koju bi na prijedlog Uprave banke najveći dioničar, Alternative FGS (preko SPV tvrtke Alternative upravljanje), trebao u banku uložiti najmanje 150 milijuna kuna, ali tek pošto se provede drastično smanjenje temeljnog kapitala. Nakon što je plan izazvao negodovanje među malim dioničarima, u četvrtak je, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, Dragutin Biondić dao ostavku na članstvo u Nadzornom odboru banke. Budući da je njegov Heruc i najveći manjinski dioničar, ostavka svakako unosi neizvjesnost i u ishod skupštinskog izglasavanja dokapitalizacije. Za tu je odluku potrebna tročetvrtinska većina, a u Biondićevim je rukama danas 33 posto dionica s pravom glasa, dok ostali manjinski dioničari drže 15-ak posto dioničkog kapitala, a Alternative je na 51 posto vlasništva. Bez Herucovih glasova, dakle, odluka nema prolaz.

Informaciju o ostavci na članstvo NO-a potvrdio nam je i sam Biondić koji je u poziciju manjinskog dioničara došao upravo ulaskom fonda za gospodarsku suradnju Alternative PE u banku, ulaganjem 97 milijuna kuna, premda je za lanjske dokapitalizacije i njegov Heruc uložio 34 milijuna kuna. "Točno je da sam se povukao iz Nadzornog odbora. Učinio sam to jer smatram da dokapitalizacija uz predloženu cijenu ne odražava primjerenu vrijednost i nije fer prema postojećim dioničarima, tj. prema postojećim manjinskim dioničarima", kaže nekadašnji većinski vlasnik banke. Ključno pitanje koje otvara njegov izlazak iz NO-a je što to znači za tijek i ishod predstojeće skuštine. Dakle, kako će glasovati (za protiv, suzdržan) i namjerava li na skupštini izaći s protuprijedlogom. Za razliku od ostavke u NO-u, o tome zasad ipak nema definitivan stav. O tome će, kaže, još razmisliti. No, ako je očito duboko neslaganje s cijenom razlog za ostavku, teško je očekivati da digne ruku za odluku o dokapitalizaciji kakva je istaknuta u aktualnom pozivu na skupštinu 2. kolovoza. Međutim, to nije baš tako jednostavan izbor jer banci je svježi kapital itekako potreban i mimo skoroga zaoštravanja HNB-ovih pravila i zahtjeva vezanih uz rezervacije za problematične plasmane.

Utoliko se izglednim čini da će Biondić još pokušati nametnuti protuprijedlog koji ga zajedno s ostalim manjinskim dioničarima ne bi sveo na nekoliko postotaka vlasnišva. Postojeći plan vodi, naime, ka tome. Skupštinski prijedlog predviđa da se prije povećanja temeljnog kapitala najprije provede smanjenje, i to sa 200,6 milijuna na samo 10 milijuna kuna. Pritom bi se razlika od 190 milijuna pospremila u rezerve. Plan dokapitalizacije predviđa da nove dionice (do 20 milijuna), po cijeni od 10 kuna, upisuje samo Alternative Upravljanje, dok se ostalima isključuje pravo na sudjelovanje. Rezultat toga je da bi očekivanim ulaganjem 150 milijuna kuna Alternative sa sadašnjih 51 posto posto vlasničkog udjela došao na više od 96 posto.

Manjinski se dioničari s tim nikako ne mire i već su najavili tužbe. Smatraju neprihvatljivim da se uz 200 kuna knjigovodstvene vrijednosti nove dionice upisuju po 10 kuna u operaciji koja će ih gotovo posve izgurati iz vlasništva. Sve u svemu, većina ih je priželjkivala da se Biondić ispriječi tom planu, a budući da im se u konkretnom slučaju interesi preklapaju, on je to i učinio. Slijedom čišćenja portfelja i pojačanog izdvajanja rezervacija za problematične plasmane (od početka prošle godine oko 150 milijuna kuna) banka je i lani i u prvom ovogodišnjem kvartalu iskazala gubitak. Nakon lanjskih 74 milijuna gubitka, u prva tri mjeseca ove godine nastavilo se s pjačanim izdvajanjem rezervacija pa je ponovno iskazan značajan gubitak.

Izdvojeno je 22 milijuna kuna rezervacija, a ukupni je gubitak bio nešto veći od toga (27 milijuna). I ukupna je aktiva u prvom tromjesečju smanjena i to 3,3 posto, na 1,52 milijarde (0,37 posto tržišnog udjela). Rezultat svega je i smanjenje stope adekvatnosti u odnosu na kraj prošle godine. Na kraju ožujka iznosila je 12,4 posto, što definitivno nije komforna situacija ni za redovno poslovanje, a kamoli za planove konsolidacije, u prvom koraku s Vaba bankom kao drugim bankarskim ulaganjem Alternative fonda. Centar banci, dakle, svježi kapital treba i stoga je dokapitalizacija važna. Ostaje tek nagađati ima li Biondić možda i neki plan B.