Danas je Europski parlament usvojio Izvješće o produljenju trajanja uređaja. Usvojeni su i svi prijedlozi hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan koja je tražila zabranu programiranog kvarenja, zabranu neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, veću dostupnost rezervnih dijelova na tržištu te uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja.

Čak 92 posto građana Francuske smatra da su proizvodi koje kupuju programirani da traće kraju, odnosno da se pokvare odmah nakon isteka jamstva. Ranija studija koja je napravljena u suradnji s Europskim potrošačkim centrima, pokazala je da su perilice za rublje programirane na određeni broj okretaja, televizori na nekoliko tisuća radnih sati, a printeri na ispis određenog broja stranica.

„Puno nas je doživjelo da nam uređaj „crkne“ odmah po isteku jamstva. To ne može biti slučajno i mora se zabraniti. Uz to primjerice, kad pukne ležaj na perilici, morate zamijeniti cijeli bubanj jer nema manjih rezervnih dijelova. Nekada su rezervni dijelovi toliko skupi da se uopće ne isplati popravljati. Samo u Njemačkoj se u jednoj godini broj radnji za popravak smanjio za 13 posto. Potrebno je osigurati dostupnost i razumnu cijenu rezervnih dijelova u slučaju manjih kvarova na uređajima“, kazala je tijekom rasprave Biljana Borzan.

Europsko socijalno i gospodarsko vijeće objavilo je studiju o utjecaju trajanja proizvoda na prodaju. Prijedlog je sad usvojio i Europski parlament.

„Dokazano je da bi uvođenje minimalne oznake trajanja proizvoda dovelo do povećanja prodaje označenih proizvoda za 55 posto. Potrošači su voljni platiti više za trajnost proizvoda. Primjerice kako bi i perilica za rublje trajala dvije godine dulje spremni su izdvojiti 100 eura više“, objašnjava Borzan.

Mnoge europske države su već razvile nacionalna zakonodavstva za problem kvarljivosti uređaja. Tako u Francuskoj zakonom zabranjeno programirano kvarenje. U Austriji postoji oznaka koja se dodjeljuje da električne uređaje koji dulje traju i lakše se popravljaju, a u Švedskoj se daju porezne olakšice potrošačima koji uređaje nose na popravak.

„Mislim da je ovo problem koji je potrebno regulirati i na nacionalnoj i na europskoj razini. Istraživanja su pokazala da ponovna upotreba ili popravak puno bolji čak i od recikliranja proizvoda jer stvaraju preko 10 tisuća novih radnih mjesta i imaju bolji utjecaj na okoliš“, kaže Borzan.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju