Početkom ove godine Bosna i Hercegovina dugovala je Hrvatskoj oko 130 milijuna kuna za zdravstvenu zaštitu korisnika bosanskohercegovačkih mirovina s prebivalištem u RH, a neispunjavanje ugovorenih obveza koje je već izazvalo nekoliko neuspjelih diplomatskih pregovora ugrožava Ustavom zajamčeno pravo oštećenih građana na zdravstvenu zaštitu. S obzirom i na to da je u pitanju starija populacija kojoj je zdravstvena pomoć potrebna više no ostalima, radi se o jednom od najvećih problema s kojima se suočavaju djelatnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a zbog tuđih grijeha službenici Zavoda već nekoliko puta su bili žrtve fizičkih prijetnji oštećenika. Upućeni tvrde da su osnovni uzrok za nastali dug nesređeni odnosi između dva entiteta u susjednoj zemlji, s tim da su neki pomaci u vraćanju duga učinjeni s Federacijom BiH, no Republika Srpska i dalje odbija podmirivati obveze.Nadležni bosanskohercegovački nositelji zdravstvenog osiguranja potpisivanjem Ugovora o socijalnom osiguranju među dvjema zemljama koji je stupio na snagu krajem 2001. godine preuzeli su obvezu preuzimanja troškova zdravstvene zaštite osoba koje mirovinu primaju iz BiH, a žive u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osiguranika koji primaju bosansku mirovinu u Hrvatskoj je oko 14,5 tisuća, a oko 15,5 tisuća korisnika hrvatske mirovine po istoj osnovi koristi osiguranje u BiH.

Način financiranja
Za oko tri tisuće korisnika bosanskih mirovina u RH nadležne institucije do danas nisu izdale potvrde o pravu na korištenje zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj zbog neriješenih odnosa između dva entiteta. Jedan od razloga je decentralizirani način financiranja bosanskohercegovačkih tijela za vezu nadležnih za provedbu Ugovora, koja ne raspolažu vlastitim sredstvima za podmirenje tih troškova, već sredstva ostvaruju uplatom od nadležnih nositelja, a ovi plaćanje vrlo često izbjegavaju.
U praksi to otprilike izgleda tako da HZZO obavijesti Banja Luku da treba platiti trošak za nekog svog umirovljenika. Banja Luka potom ustvrdi da je taj umirovljenik dio radnog staža odradio na području današnje Federacije, pa se zove Mostar. Mostar odbacuje zahtjev i odgovara da platiti treba Banja Luka. I tako u krug. “Nositelji zdravstvenog osiguranja nisu preuzeli obvezu plaćanja troškova zdravstvene zaštite svojih umirovljenika, s tim da je čak moguće da sve te osobe i ne koriste zdravstvenu zaštitu, ali o tome nemamo pouzdanih podataka budući da ne raspolažemo podacima o preseljenju u susjednu državu”, stoji u pismenom odgovoru što smo dobili od HZZO-a. Umirovljenici koji i dalje žive u Hrvatskoj snalaze se na svakojake načine, najčešće prijavljujući se na neku drugu osnovu za ostvarenje zdravstvene zaštite ili samostalno plaćajući doprinose.
Ministar zdravstva Neven Ljubičić ističe kako je riječ o problemu koji Hrvatska ne može riješiti sama.

Vraćanje duga
“Treba reći da nam je Federacija BiH počela vraćati dug, i to u dogovorenim tranšama od deset milijuna godišnje, tako da je u ovoj godini plaćeno već devet milijuna”, ističe Ljubičić. Dogovor s Federacijom postignut je na sastanku tri ministra zdravstva, no RS se i dalje oglušuje na obveze. Iako u HZZO-u tvrde da dio osiguranika ne može ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, Ljubičić ističe da se to ne smije događati. “Ne mogu i neću dopustiti da se problem rješava na način da se osiguranicima uskraćuje zdravstvena zaštita”, kaže Ljubičić navodeći primjer dvadesetak kroničnih psihičkih bolesnika korisnika bosanske mirovine kojima BiH ne plaća osiguranje, a smješteni su u bolnicu u Popovači i Hrvatska snosi sve troškove njihova boravka i liječenja.