Tvrtke okupljene u udruženju INGRA DET i ranije su upozoravale da će rasti cijene materijala, a samim time i cijene rada. Njihove prognoze su se obistinile, a nedavno se i na razini Vlade moglo čuti kako će upravo zbog visokih cijena materijala imati problema s obnovom.

Možda je vrijeme da se napokon pita i uključi gospodarstvenike, koji zbog dobro poznatih razloga rade u Njemačkoj i drugim europskim zemljama, o javnoj nabavi, ali i drugim postupcima koji usporavaju procese, ne samo u graditeljstvu, veću svim segmentima gospodarstva i razvoja uopće.

“Hrvatsko graditeljstvo bilo je u izrazito složenoj situaciji i prije krize izazvane pandemijom COVID-19. Značajan broj najvećih građevinskih tvrtki nije preživio krizu koja je obilježila drugu dekadu ovog stoljeća. To je uz niz drugih razloga ozbiljno narušilo konkurentnost i otpornost ovog sektora.

U takvim okolnostima nismo se dovoljno brzo prilagođavali uvjetima na tržištu Europske Unije, gubili sve veći dio domaćeg tržišta i cijena dolazi na naplatu”, kaže Zdravko Jurčec, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza.

Upozoravalo se, kaže Jurčec, da će dugoročno gubitak radnih mjesta u hrvatskom graditeljstvu platiti investitori jer će iste zamijeniti radnici iz trećih zemalja, po cjenovnom razredu koje diktira tržište SR Njemačke.

Mjesto najveće uštede

“Taj proces je sada tu, možda će još neki projekti proći ispod tih cijena, ali sada je svim poznavaocima tržišta jasno da će, i nakon što se tržište konsolidira, cijene rada i materijala biti bliže onima u primjerice Austriji ili Sloveniji nego onima iz zemalja regije koje nisu u EU.

Dapače i kod njih će te cijene rasti, možda zbog manjeg investicijskog potencijala nešto sporije nego u RH, ali sigurno je smjer poznat. U tom kontekstu je pitanje brzine kojom se investicija odvija pitanje koje ukazuje na mjesto najveće uštede i racionalizacije. U Hrvatskoj je od ideje do uporabne dozvole previše umjetnih prepreka kojih se moramo osloboditi, ako želimo graditi brzo i jeftino. Ne trebaju nam elementarne nepogode tipa potres da shvatimo da smo prenormirali sustav”, upozorava Jurčec.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Zbog toga, napominje, osobno nije pobornik posebnih zakona već kvalitetne dorade postojećih propisa, što u praksi znači njihovu bržu prilagodbu pravnoj stečevini EU.

“Nije održivo da smo jedina, ili da ne griješim među rijetkim zemljama u svijetu, gdje javna nabava traje duže od procesa građenja. Država preko javnih naručitelja ulazi u poslove koje u tržišno orijentiranim zemljama odrađuje tržište. Primjerice prenormirani natječaji.

Umjesto da shvatimo da većinu uvjeta za izvoditelje pokriva kvalitetna bankarska garancija, ulogu banka koja zna za što daje povjerenje klijentu zamjenjujemo ad hok složenim uvjetima natječaja koji često usložuju i poskupljuju izvođenje.

Pa onda arbitraža među javnim tijelima oko posebnih uvjeta. Požar, invalidi, konzervatorski uvjeti, mehanička otpornost i stabilnost. Što kada su kontradiktorni, koji su algoritmi koje su procedure? Sve su to latentni problemi na koje se ukazivalo, a u svoj svojoj kompleksnosti odradit će se u protupotresnoj obnovi i njezinoj brzini realizacije.

Tu postoji još niz drugih alata koje nismo doradili kao npr. uzance o građenju, unificirani troškovnici i slično. Puno posla za upravu i za struku”, kaže Jurčec.

Može li se Hrvatska bolje pripremiti za novi val pandemije?

“Na žalost sa aspekta graditeljstva, jesen, pa i zima su već tu. Treba razmišljati o 2022. godini i godinama koje slijede. Što će i kako će izgledati hrvatsko graditeljstvo nakon procesa oporavka i otpornosti. Nadam se dio odgovora čuti na Saboru hrvatskih graditelja u listopadu ove godine”, rekao je Jurčec.

No, za razliku od tvrtki koje samostalno egzistiraju na tržištu, posebice stranom, i sve češće suočavaju s gubitkom poslova, nenaplaćenim uslugama, nelojalnom konkurencijom s crnog tržišta, ali i sve težim organiziranjem rada, posebice u vrijeme koronakrize, udruženje GIU INGRA DET svojim članicama pruža poslovni servis, od pravne i porezno-savjetničke.

“Svako iskustvo i prisutnost na inozemnom tržištu povećava konkurentnost i otpornost sektora. Ako se radi još o jednom od najzahtjevnijih tržišta svijeta, svaki oblik udruživanja, suradnje je više nego dobro došao. INGRA DET je postala nezaobilazna sastavnica za nastup hrvatskih graditelja u SR Njemačkoj, značajno doprinijela umanjenju efekata korona krize i ulasku u budućnost”, kaže Jurčec.

Briga o radnicima

Brojni radnici, ali i poslodavci koji posluju samostalno, nisu dobro upoznati ni s mjerama, ali ni s kaznama koje ih mogu sustići, a koje predstavljaju velike financijske izdatke.

Regulirano tržište često podrazumijeva i stroge kazne, uključivo i kazneni progon, o kojima često poduzetnici i obrtnici, ali i sami zaposlenici znaju vrlo malo ili ništa. Podsjetimo samo kako su se na dnevnoj razini u pojedinim europskim zemljama mijenjale mjere na granicama, ali su se mijenjali i propisi vezane za samu organizaciju rada.

Zoran Andročec, direktor udruženja INGRA DET, pojasnio je kako je udruženje svoje članice na dnevnoj razini obavještavala o promjenama te im pružala savjetodavnu i pravnu pomoć.

“Mi smo vodili evidenciju i u svakom trenutku znali lociranost poduzeća i radnika, što je bitno u izvanrednoj situaciji kao što je bio slučaj u vrijeme lockdowna i strogih mjera na granicama. Naši izaslani radnici u Njemačkoj su osigurani Europskom zdravstvenom karticom i devedeset posto njih hrvatskim socijalnim i zdravstvenim osiguranjem.

Također, bili smo u stalnom kontaktu s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova da se svaka izvanredna situacija može iskomunicirati s vlastima Njemačke, Austrije i Slovenije, na našem poslovnom koridoru. Prioritet su nam poslodavci i radnici”, kaže Andročec.