Okrugli stol o održivoj uporabi pesticida te korištenju sredstava za zaštitu bilja u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz osvrnuo se na aktualne probleme vezane uz sve restriktivnije zakone oko upotrebe pesticida kojom se intenzivno bavi i EK kroz zajedničku poljoprivrednu politiku EU.

Prema podacima Eurostata za 2014. na razini EU prodano je  395.768 tona, dok je u Hrvatskoj potrošnja na godišnjoj razini bila 2119 tona. U nas se na sredstva za zaštitu bilja potroši 50 milijuna eura. "Ulaskom u EU moramo slijediti nova, strožija pravila, implementirati ili modificirati ih. EU proizvodi dovoljne količine hrane, a Hrvatska nije na toj razini. Imamo potencijala za proizvodnju kvalitetne hrane koja odgovara svim standardima, uvoz je dalje velik, a uvozimo hranu s ostacima pesticida koji su zabranjeni i nedopušteni.

Ovako restriktivnim mjerama EU izgubit ćemo ne samo sredstva za zaštitu bilja već i njihove mehanizme djelovanja. Treći problem je što će korištenje jedne grupe sredstava dovesti do rezistentnosti, a automatski će se sniziti i prinosi", istaknula je prof.dr. Jasminka Igrc Barčić, predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu bilja. Zato bi, tvrdi, trebalo intenzivno raditi na edukaciji cijele javnosti, a ne samo poljoprivrednika. Ističe da veliki proizvođači uglavnom poštuju standarde, ali problem su mali OPG-i  čiji su vlasnici stariji i teško prihvaćaju nove načine proizvodnje i znanja. Renata Bažok, prodekanica Agronomskog fakulteta u Zagrebu ističe da su neke zapadne europske zemlje proizvođače 20-ak godina pripremale i učile održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja.

"Naši poljoprivrednici su u tom sustavu bili svega 3-4 godine. Mi smo ušli u taj vlak, a preskočili važnu stepenicu i sada smo suočeni s time da nismo poticali proizvođače da se educiraju. Struka nije bila dovoljno agresivna, promjene se događaju, ali su one ipak prespore", ističe Bažok. Irena Brajević, izvršna direktorica Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja RH – CROCPA pojašnjava da oni zastupaju domaće i inozemne kompanije te kako je zbog sve strožih kriterija poraslo vrijeme potrebno da se otkrije nova djelatna tvar, a troškovi su se udvostručili. 

"To je postao problem u EU i time postajemo nekonkurentni u odnosu na ostatak svijeta. Prije 20 godina smo imali 800 djelatnih tvari, a danas svega 400˝, smatra Brajević. Matko Mesić, predsjednik udruge CROCPA i predstavnik tvrtke Syngenta Agro kaže kako velikih razlika na tržištu EU nema kada su u pitanju principi i poslovanje. Napominje da su istraživanja pokazala kako trošak za zaštitu bilja za poljoprivrednike predstavlja vrlo mali postotak, svega 4-10 posto od ukupnih ulaganja u proizvodnju.