Okrugli stol na temu nacrta izmjena Stečajnog zakona održan u ponedjeljak u organizaciji Ministarstva pravosuđa pravi je 'bingo' po mišljenju sudionika iz različitih zainteresiranih skupina.

Naime, ove zakonske izmjene osme su od stupanja na snagu Stečajnog zakona 1997., a prve koje prate izgleda pozitivne ocjene, kako zbog liste kritičnih točki koje treba riješiti, tako i zbog kontinuiranog poboljašavanja rješenja u samom nacrtu. Je li tako i što se tiče stečajnih upravitelja, bit će poznato već danas: naime, u Ministarstvu pravosuđa s Radnom skupinom za izmjene zakona sastaju se predstavnici udruge stečajnih upravitelja. Profesorica Jasnica Garašić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, članica Radne skupine Ministarstva pravosuđa, u svojoj izjavi za Poslovni dnevnik posebno je istaknula organiziranje ove debate kao hvale vrijedan potez predlagača.

Po njezinom mišljenju još malo treba poraditi na nacrtu zakona, a na ruku svima ide okolnost što nema roka u kojem nova rješenja treba zgotoviti. Garašić je potvrdila i da, uz prioritete, primjerice, novu regulaciju predstečajnog postupka, postoji i mogućnost da se u ovaj zakon u budućnosti uključe odredbe o stečaju potrošača. I ostali sugovornici Poslovnog dnevnika u prvi plan stavljaju konstruktivnu raspravu. Potvrđuju i za ozračje u kojem se kroje nova rješenja ovaj važan moment – nema sukobljenih strana, dok su pitanja koja treba riješiti zahtjevna. Samu debatu ovako je za Poslovni sažeo odvjetnik Mićo Ljubenko, također član Radne skupine.

Dugo vremena smo govorili da stečajevi trebaju biti brži, zatim da trebaju što prije početi, kaže, a sad smo suglasni da još treba riješiti pitanje kako da se u stečaju dužnika vjerovnici doista mogu i naplatiti u višem postupku. Prema njegovom mišljenju sustavu trebaju učinkovita rješenja poput prijedloga pokretanja stečajeva nakon 120 dana blokade dužnika posredstvom Financijske agencije. "Siguran sam da postojeće rješenje po kojem nitko – ni dužnici, ni vjerovnici nemaju interes pokrenuti stečaj, nije dobro u nedvojbenim okolnostima", kaže Ljubenko.

Prekasno otvaranje stečaja iziskuje kvalitetna rješenja, slaže se s time i profesorica Garašić, no ona je prilično rezervirana prema opciji da država u ime vjerovnika pokreće stečaj, osim tamo gdje ima svoju tražbinu. Ako se ne može namiriti u ovršnom postupku, kaže ona, država mora tražiti otvaranje stečaja. Uz prenošenje nadležnosti za vođenje postupka predstečajne nagodbe s Fine na trgovačke sudove, od novih rješenja ističe vraćanje odredbi o stečajnom planu što znači da će u slučaju pasivnog dužnika vjerovnici moći sami predložiti plan. Kod toga je naročito važna uloga stečajnog upravitelja koji mora biti vičan, a stoga će jačati edukacija stečajnih upravitelja. Država će morati uspostaviti i taj sustav, a čini se da će Ministarstvu pravosuđa za to poslužiti Pravosudna akademija.