Točno 484 pravne osobe stekle su do 18. travnja uvjete da Fina za njih trgovačkim sudovima dostavi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, odnosno prijedlog za provedbu skraćenog stečajnog postupka. Kako je 1. svibnja nastala zapreka za slanje ovih prijedloga sudovima (stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama), a 18. travnja se prestala računati blokada, Fina te prijedloge nije poslala na sud.

Međutim, da nema novih zakonskih rješenja, Fina bi od 18. travnja do 17. srpnja sudovima dostavila 1608 novih stečajnih prijedloga. Navedeni podaci   ustvari su glavni pokazatelj što se do kraja godine može očekivati po pitanju stečajeva u kombinaciji sa zakonskim automatizmom, nakon što prorade uobičajeni rokovi za iniciranje stečaja.

Blokada računa pravnih osoba trenutno ne teče u smislu stečajnog uvjeta, no kad mjere popuste ne očekuje se stečajna lavina. Scenarij masovnih stečajnih prijedloga od strane Fine nije ‘film’ koji ćemo gledati, jer novi akti s kojima se pokreću stečajevi jednostavno neće u velikom valu preplaviti sudove.

Kod Fine na ‘lageru’ nalaze se tek kao stečajni kandidati, iako da se dopunom Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nije zastalo s računanjem njihove blokade, ove pravne osobe već bi ispunjavale uvjet 120 dana kontinuirane blokade za čišćenje tržišta od nelikvidnih, postupanjem Fine po Stečajnom zakonu koji je u primjeni gotovo 5 godina donio oko 55.000 stečajnih prijedloga.

Utoliko, za stečajeve koji čekaju iza ‘ugla’, potvrđuje se da je jedna stvar tko je stekao uvjet dugotrajne blokade do 18. travnja, jer se čeka 19. listopada za slanje prijedloga, dok za sve ostale Fina će tad upaliti ‘brojač’ dana blokade i nastaviti brojati. Ako je tvrtka bila blokirana 10 dana do 18. travnja, kad se sve ‘odblokira’, 19. listopada bit će tek 11. dan njezine blokade.

Za spomenute 484 tvrtke, kad bi danas prestao vrijediti posebni zakonski režim, nakon provjere eventualne deblokade kao zadnjeg stanja koje se uvijek ažurira prije slanja predmeta na sudove, Fina bi predložila njihove stečajeve.

Također, da nema zakonskih mjera, danas bi ih još 1608 ispunjavalo stečajne uvjete, što u korelaciji s nekoliko mjeseci te s podatkom da je u prosjeku dostavljala 474 prijedloga za stečajeve u 2019., znači otprilike podjednaku razinu. Time se pokazuje da pod utjecajem Vladinih mjera nije došlo do eksplozije po pitanju blokada pravnih osoba, niti rasta dugotrajnih blokada, već je riječ o padu.

Fina je lani u prvom kvartalu u odnosu na njih zaprimila 49.000 ovrha, a u istom razdoblju ove godine 43.000. U drugom kvartalu 2019. bilo ih je 51.000, a u istom razdoblju ove godine 18.000, budući da javni bilježnici od 1. svibnja ne donose ovršna rješenja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Međutim, u očekivanju prosječnog broja novih stečajnih prijedloga za blokirane tvrtke krajem godine – dakle za razliku od jesenskog nastavka u uobičajenom tempu zbog čega Fina najvjerojatnije neće zatrpati sudove novim stečajnim predmetima, očekuje se pravi ‘boom’ ovrha na Fini. Od 18. travnja do 17. srpnja Fina je na teret ovršenika pravnih osoba zaprimila 13.050 osnova za plaćanje, u ukupnom iznosu duga od oko 1,5 milijardi kuna.

Pokretanje mašinerije

Procjenjuje se i da će vjerovnici zatrpati Finu s pravomoćnim javnobilježničkim rješenjima o ovrsi na temelju vjerodostojne isprve (OVRV) kad se pokrene ta mašinerija pa bi na Finu prema njezinim očekivanjima moglo doći oko 200.000 ovih ovrha (godišnje imaju od 400 i 440 tisuća OVRV-a).

Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore od sredine ožujka do sredine srpnja, notari su zaprimili 131.236 novih OVRV predmeta (udio koji se odnosi na pravne osobe je 9000), od čega su do 1. svibnja riješili ukupno 24.235, no ne i odaslali van ureda.

Nakon toga sve do sredine srpnja nije riješen nijedan novi predmet, pa ukupno na lageru i za odaslati je tih 131.236 OVRV predmeta. Koliki će ukupni red veličine Finu dočekati pred kraj godine, formula je koja ovisi i o broju novozaprimljenih prijedloga prije i poslije popuštanja mjera, ali i o broju neplaćenih računa koji leže u ladicama vjerovnika.

Tek vide li oni da neće biti nove zakonske odgode, navodno odlučit će se na podnošenje ovršnih prijedloga bilježnicima, s čime se izgleda još kalkulira najviše zbog obveze plaćanja predujma.

Nema godišnjih

Zbog velike količine očekivanog posla s ovrhama u Fini su potvrdili da kreću s pripremama sustava i ljudi kako bi sve obavili u zacrtanim rokovima. Tako su zaposlenicima najavili da se u kritično vrijeme tijekom studenog te prosinca neće moći koristiti godišnji odmori.

Posrijedi će biti veliki pritisci: kad isprave masovno uđu u Finu, ne samo da su rokovi za nju vrlo kratki, već se sve mora napraviti temeljito i točno, jer je riječ o novcu. Svaka greška, nakon prijenosa sredstava, često je nepovratna. Iz Hrvatske javnobilježničke komore ističu da su javni bilježnici tek jedan od dionika, a ne glavni provoditelji kako se u javnosti pogrešno smatra i tretira javnobilježničku struku.

Kako pojašnjavaju, sudjeluju u postupku određivanja ovrhe dok je njena provedba u nadležnosti Fine, poslodavaca i mirovinskog osiguranja, dok se određivanje ovrhe sastoji od donošenja rješenja o ovrsi od bilježnika i dostave ovršeniku. Tek kad je rješenje o ovrsi pravomoćno i ovršno ovrhovoditelj ga dostavlja na provedbu Fini, poslodavcu i mirovinskom osiguranju, dakle, “tek tada dolazi do blokade računa i primanja i to u drugoj fazi, a sve ako ovršenik po pravomoćnosti ne podmiri dugovanje”.

“U ovom trenutku zakonom je određen zastoj kako u određivanju ovrhe, tako i u provedbi ovrhe. Prema tome, dužnici protiv kojih su ovrhovoditelji podnijeli ovršne prijedloge kod javnih bilježnika zasad nemaju informaciju da je ovrha pokrenuta obzirom na to da je prema propisima određen zastoj i u pogledu donošenja rješenja o ovrsi i njihove dostave ovršenicima”, navode iz Komore dodajući da se priliv novih predmeta očekuje prestankom važenja zakona i krajem godine zbog zastarnih rokova.