Korona kriza, pad turizma i ugostiteljstva te kupovne moći stanovništva utjecali su na velike tržišne viškove krumpira diljem Europe, a s ogromnim pritiskom na tržište suočeni su i domaći proizvođači krumpira.

Sredinom godine krovno udruženje EU poljoprivrednika, Copa Cogeca uputila je apel Europskoj Komisiji, a tada su procijenili da je šteta za sektor oko 400 milijuna eura.

Danas je šteta daleko veća budući da je potražnja i dalje manja, a proizvodnja ovegomoljike u svim zemljama povećana. Analiza konzultantske tvrtke Smarter pokazuje kako je u Hrvatskoj oko 40.000 tona tržišnog viška krumpira, a budući da je godina bila dobra procjene govore o urodu od oko 120.000 do 130.000 tona.

Trenutačna otkupna cijena kasnih sorti krumpira pala je na oko 0,70 kuna za kilogram, dok je lani bila 1,20 kune.

“Pritisak na tržište stiže od uvoznika koji na europskom tržištu kupuju viškove, posebice ranih sorti, što uzrokuje velike viškove kod domaćih proizvođača koji uz ovu cijenu teško mogu konkurirati. Skladišta domaćih proizvođača zato su ove jeseni puna krumpira, a kako posluju ispod granice rentabilnosti, Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi intervenirati na tržište te pronaći model potpore kako ogromne količine krumpira ne bi propale, što bi za posljedicu moglo imati pad zasijanih površina u idućoj sezoni”, ocjena je stručnjaka Smartera.

Upozoravaju da su na našem tržištu sad viškovi svih sorti, a budući da je skladištenje veliki problem naših proizvođača situacija će se loše odraziti na proizvodnju zbog straha od propadanja ogromnih količina ovogodišnjeg uroda.

Iz Smartera pozivaju i na potpore ne samo proizvođačima već i otkupljivačima koji bi preuzeli viškove, osigurali plaćanje cijene koja bi proizvođačima omogućila da prežive ovu tešku proizvodnu godinu.

Napominju i da brojne EU zemlje svojim proizvođačima i otkupljivačima pomažu s tzv. skrivenim potporama, koje im osiguravaju da spase proizvodnju i viškove plasiraju izvan svojih tržišta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Inače, proizvodnja krumpira proteklih se godina u Hrvatskoj odvijala na maksimalnih 10.310 hektara koliko je zasijano u 2014., dok ga je lani posađeno na 9387 hektara. Lanjska proizvodnja svih vrsta krumpira iznosila je 173.149 tona, čime je ostvarena samodostatnost između 80 i 85 posto.