Novi sojevi koronavirusa potvrđeni su u 70 zemalja, dok u Hrvatskoj još nisu pronađeni. Na pitanje jesmo li imali ludu sreću, Vili Beroš odgovorio je za RTL Direkt:

“Ne znam koliko smo imali ludu sreću, ali znam da smo poduzeli sve, uključujući i mjere na granicama, kako taj novi soj ne bi došao. Još u prosincu prošle godine britanski Konzorcij za istraživanje genoma virusa Covid-19 je detektirao da postoji više varijanti virusa. Nama je poznata britanska B117 koja je prisutna u 45 zemalja, a u 13 zemalja postoji lokalna tranzicija.

patološko stanje

Beroš: Sve više osoba pati od postcovid sindroma

Širenje tog virusa je nešto brže i stoga vjerujemo da se može prepoznati ona regija gdje je incidencija novozaraženih najveća i to bi moglo ukazivati indirektno na postojanje takvih varijanti virusa. Postoji i južnoafrička koja je prisutna u 11 zemalja i nekim našim susjednim. Sve to tjera na dodatni oprez. Sve te elemente uzimamo u obzir kod određivanja mjera.

Nema jasnih podataka da u Hrvatskoj postoji tako neko žarište u kojem bi se infekcija brže širila i tako indirektno ukazala na prisutnost novih varijanti. No, to jedino možemo doznati sekvenciranjem i upravo se prilagođavamo potrebi tog sekvenciranja. Angažirali smo brojne zdravstvene i znanstvene kapacitete ne bi li upogonili isto. A i Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti će za Hrvatsku i sve ostale europske zemlje osigurati sekvenciranje za 200 uzoraka tjedno. Oni preuzimaju i trošak transporta i evaluacije. Klinički parametara koji bi na tako nešto ukazivalo nemamo.”

Nitko nije oduševljen, ali...

Plenković: Prije tri mjeseca svi su tražili zatvaranje, sad bi svi otvaranje. E, pa ne može to tako

Osvrnuo se i na slovenski neuspjeh u borbi s covidom.

“Nisam upoznat s detaljima njihove epidemiološke situacije. Jasno je da univerzalnog recepta za rješavanje epidemije nema. Iz dana u dan potrebno je evaluirati brojne parametre, medicinske i nemedicinske, i balansirati između mjera usmjerenih očuvanju zdravlja i usmjerenih očuvanju ekonomskih aktivnosti. Taj balans je izrazito teško naći. Vjerujem da je u tome uzrok. Vjerujem da su Sloveniji jednako odgovorni kao i Hrvati u zadnje vrijeme pokazuju iznimnu, osim nekih primjera, odgovornost što zajedno s mjerama je polučilo ovu situaciju u Hrvatskoj.

Potom je odgovorio na pitanje hoće li evaluirati neke nelogične stvari, poput velike gužva na Sljemenu i vikendom u toplicama.

“Sve što je određeno kroz mjere ima nekakvog smisla. No, sveukupno poštivanja i nepoštivanje mjera predstavljaju spektar u epidemiji. To nije tipično samo za Hrvatsku nego za sve europske zemlje. I u drugim zemljama se rađaju nelogičnosti. Kada govorimo o kavi za van za kafiće i benzinske pumpe. Jesu li benzinske pumpe mjesto za druženje, razgovor i sjedenje? Nisu, one su za točenje benzina, a možemo uzeti i kavu za van, ali nakon toga idemo i odlazimo.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

No, u gradu u slastičarnici se može uzeti kava pa pred njom stoji 20 ljudi s kavom, istaknula je novinarka pa upitala: Zašto on smije, a oni iz kafića ne smiju? Hoćete li 15. veljače neke od tih stvari revidirati da imaju više smisla?

“Vjerujem da će epidemiološka situacija i dalje biti stabilna i da neće doći do pojave novih žarišta ili varijante i da ćemo moći evaluirati sve te elemente i dalje polako relaksirati mjere. Međutim, iznimno oprezno jer mjesta nestrpljenju nema. Iznimno promišljeno i polako sve dolazi u obzir. Nikome od nas nije cilj restriktivno djelovati. Djelujemo na one segmente života za koje epidemiološka struka procjeni da su rizični”, odgovorio je ministar Beroš.