Izraženo u eurima, hrvatski je BDP na kraju 2015. godine bio 454 milijuna eura veći nego što su pokazivali raniji podaci, piše Večernji list.

Zajedno s prvom procjenom kretanja BDP-a u trećem ovogodišnjem tromjesečju, hrvatski DZS objavio je i revidirane podatke o godišnjem bruto domaćem proizvodu u razdoblju od 2010. do 2016. koji su pokazali da je Hrvatska bogatija nego što se to dosad činilo za približno pola milijarde eura.

Revizija BDP-a provodi se prema Uredbi Europske komisije iz 2014. godine koja se u stručnim krugovima doživljava kao velika pobjeda vojnog lobija.

Prema staroj metodologiji, izdaci za vojnu opremu bilježili su se kao potrošnja, ali po revidiranoj uredbi novi tenk, puška ili vojni zrakoplov vode se kao investicija koja povećava blagostanje građana. Ove bi se godine iz proračuna za vojnu opremu trebalo izdvojiti nešto više od 400 milijuna kuna, prošle je godine za tu namjenu utrošeno 300 milijuna, a idućih godina pripremaju se još ambicioznija ulaganja.

Uz izdatke za vojnu opremu, koji će ove i iduće godine nabildati hrvatski BDP, kao investicije se po novome evidentiraju još i ulaganja u istraživanje i razvoj. Dosad su se ulaganja u istraživanja bilježila kao međufazna potrošnja. Nakon ove nadopune Hrvatski je BDP u razdoblju od 2010. do 2016. godine podebljan 0,6 postotnih poena. Danas će se objaviti detaljniji podaci za 2016. godinu. Nominalno povećanje BDP-a utjecat će pozitivno na indikatore zaduženosti, pa ćemo, mjereno udjelom u BDP-u, biti nešto manje zaduženi nego do sada, no postoji i jedna nepovoljnija okolnost, a ta je da će s ovim rastom BDP-a porasti i obveza uplate u zajednički EU proračun, piše Večernji list.