EN DE

Bayarmontova ponudu za Metronet do kraja rujna

Autor: Bernard Ivezić
08. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Dugovi tvrtke su ogromni, kaže T. Trampuš, regionalni direktor Bayarmonta

Belgijska investicijska kompanija Bayarmont Ventures planira predati ponudu za preuzimanje Metroneta do kraja rujna, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Bayarmont je, navodno, na ovaj potez čekao kako bi se na Trgovačkom sudu i službeno upisala, u svibnju najavljena, treća dokapitalizacija tog telekoma procijenjena na 94 milijuna kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tomislav Trampuš, regionalni direktor Bayarmonta, nije želio ni potvrditi ni opovrgnuti tu informaciju. “Mogu samo reći da ne odustajemo od Metroneta. Dugovi te tvrtke su ogromni i ova dokapitalizacija ne mijenja situaciju nego samo kupuje dodatno vrijeme. Naglasio bih da je teško predviđati razvoj Metroneta, no u Bayarmontu smatramo da se ta tvrtka treba ponovno fokusirati na poslovne korisnike te prodati segment poslovanja s krajnjim korisnicima”, izjavio je za Poslovni dnevnik Tomislav Trampuš.Prema dostupnim informacijama, Belgijanci će postoječim dioničarima Metroneta za većinski udio u kompaniji ponuditi iznos ne veći od milijun eura, te dodatno uložiti nekoliko desetaka milijuna eura. Drugim riječima, izvjesno je da njihova ponuda neće isključiti postojeće dioničare među kojima su Quaestus Borislava Škegre te vlasnik M SAN grupe Stipo Matić.U operativnom smislu, ovo preuzimanje bi se realiziralo preko holding kompanije u kojoj bi uz Bayarmont suvlasnik Metroneta postao američki investicijski fond MC Venture. Nova holding kompanija ne bi se zaustavila na preuzimanju Metroneta već bi okrupnila postojeće i planirane regionalne telekomunikacijske investicije dotičnih fondova, primjerice u BiH, Srbiji i Turskoj. Okvirno zamišljena izlazna strategija za novi holding je da se u idućih 5-7 godina, znači nakon konsolidacije, poslovanje proda strateškom ulagaču. Borislav Škegro, direktor fonda Quaestus, koji je največi ulagač u Metronet, nije nam bio dostupan za komentar. Podsjetimo, Škegro je u travnju našem listu potvrdio da nakon ove dokapitalizacije planira tražiti ili strateškog partnera ili velikog financijskog partnera. On je tom prilikom istaknuo da “nije lako izgraditi nacionalni telekom jer za to treba i vremena i kapitala”, te naveo da se “T-HT razvija 50 godina, a Metronet je star svega dvije i pol godine”. Predsjednik uprave Metroneta, Željko Lukač, izjavio je da sredstva osigurana ovom dokapitalizacijom planira iskoristiti za proširenje mreže i unapređenje ukupnog poslovanja. “Metronet i dalje u fokusu ima poslovne korisnike”, kaže Lukač. U Metronet je dosad izravno uloženo oko 200 milijuna kuna, a kad se tome dodaju svi financijski aranžmani, taj se iznos penje na pola milijarde kuna. Procjenjuje se da je početno ulaganje u Metronet iznosilo oko 70 mil. kuna. Potom su uslijedile 3 višemilijunske dokapitalizacije, a ovom posljednjom temeljni kapital Metroneta povećan je na 75,1 mil. kuna. Međutim, potencijalni kupci Metroneta, za koji je navodno svoj interes dosad iskazalo do dvadesetak investicijskih fondova, ali i njegovi komitenti, prvenstveno banke i dobavljači, više su zainteresirani za njegove financijske pokazatelje. U prilog tome ide podatak da se u trećoj dokapitalizaciji prebijanjem oko 31 mil. kuna dugova kao suvlasnik Metroneta upisao Stipo Matić, čelnik M SAN grupe.

Belgijska investicijska kompanija Bayarmont Ventures planira predati ponudu za preuzimanje Metroneta do kraja rujna, neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik. Bayarmont je, navodno, na ovaj potez čekao kako bi se na Trgovačkom sudu i službeno upisala, u svibnju najavljena, treća dokapitalizacija tog telekoma procijenjena na 94 milijuna kuna.

Tomislav Trampuš, regionalni direktor Bayarmonta, nije želio ni potvrditi ni opovrgnuti tu informaciju. “Mogu samo reći da ne odustajemo od Metroneta. Dugovi te tvrtke su ogromni i ova dokapitalizacija ne mijenja situaciju nego samo kupuje dodatno vrijeme. Naglasio bih da je teško predviđati razvoj Metroneta, no u Bayarmontu smatramo da se ta tvrtka treba ponovno fokusirati na poslovne korisnike te prodati segment poslovanja s krajnjim korisnicima”, izjavio je za Poslovni dnevnik Tomislav Trampuš.Prema dostupnim informacijama, Belgijanci će postoječim dioničarima Metroneta za većinski udio u kompaniji ponuditi iznos ne veći od milijun eura, te dodatno uložiti nekoliko desetaka milijuna eura. Drugim riječima, izvjesno je da njihova ponuda neće isključiti postojeće dioničare među kojima su Quaestus Borislava Škegre te vlasnik M SAN grupe Stipo Matić.U operativnom smislu, ovo preuzimanje bi se realiziralo preko holding kompanije u kojoj bi uz Bayarmont suvlasnik Metroneta postao američki investicijski fond MC Venture. Nova holding kompanija ne bi se zaustavila na preuzimanju Metroneta već bi okrupnila postojeće i planirane regionalne telekomunikacijske investicije dotičnih fondova, primjerice u BiH, Srbiji i Turskoj. Okvirno zamišljena izlazna strategija za novi holding je da se u idućih 5-7 godina, znači nakon konsolidacije, poslovanje proda strateškom ulagaču. Borislav Škegro, direktor fonda Quaestus, koji je največi ulagač u Metronet, nije nam bio dostupan za komentar. Podsjetimo, Škegro je u travnju našem listu potvrdio da nakon ove dokapitalizacije planira tražiti ili strateškog partnera ili velikog financijskog partnera. On je tom prilikom istaknuo da “nije lako izgraditi nacionalni telekom jer za to treba i vremena i kapitala”, te naveo da se “T-HT razvija 50 godina, a Metronet je star svega dvije i pol godine”. Predsjednik uprave Metroneta, Željko Lukač, izjavio je da sredstva osigurana ovom dokapitalizacijom planira iskoristiti za proširenje mreže i unapređenje ukupnog poslovanja. “Metronet i dalje u fokusu ima poslovne korisnike”, kaže Lukač. U Metronet je dosad izravno uloženo oko 200 milijuna kuna, a kad se tome dodaju svi financijski aranžmani, taj se iznos penje na pola milijarde kuna. Procjenjuje se da je početno ulaganje u Metronet iznosilo oko 70 mil. kuna. Potom su uslijedile 3 višemilijunske dokapitalizacije, a ovom posljednjom temeljni kapital Metroneta povećan je na 75,1 mil. kuna. Međutim, potencijalni kupci Metroneta, za koji je navodno svoj interes dosad iskazalo do dvadesetak investicijskih fondova, ali i njegovi komitenti, prvenstveno banke i dobavljači, više su zainteresirani za njegove financijske pokazatelje. U prilog tome ide podatak da se u trećoj dokapitalizaciji prebijanjem oko 31 mil. kuna dugova kao suvlasnik Metroneta upisao Stipo Matić, čelnik M SAN grupe.

Metronet peti telekom po snazi

Prema podacima Fine, Metronet je peti telekom po financijskoj snazi nakon T-HT-a, Vipneta, Tele2 i Optime telekom. Tvrtka je lani povećala prihode gotovo četverostruko, na 109,6 milijuna kuna, a godinu je zaključila s minusom od 112,2 milijuna kuna. U srpnju ove godine Metronet je objavio da je dovršio operativno pripajanje konkurentskog Vodatela te time povećao prihode za dodatnih 30 milijuna kuna i broj korisnika za 15 posto.

Autor: Bernard Ivezić
08. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close