Lipin panel stručnjaka u sklopu projekta „Barometar konkurentnosti“ predstavio je analizu učinka izvanrednih mjera Ministarstva rada i mirovinskog sustava za sprječavanje gospodarske štete uslijed epidemije COVID-19 na konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Vladine mjere ocjenjene su nedovoljno ambicioznima u usporedbi s učinkovitijim, njemačkim modelom naknade za rad na skraćeno radno vrijeme.

O učinkovitosti njemačkog modela najbolje govori usporedba kretanja BDP-a i zaposlenosti u Hrvatskoj i Njemačkoj za vrijeme prošle krize, od 2007. – 2018. godine. U najgorem periodu krize u Njemačkoj je BDP pao za 5 postotnih bodova u odnosu na pretkriznu razinu, što nije bio slučaj s ukupnim brojem zaposlenih. U Hrvatskoj pak u istom razdoblju bilježimo snažan negativan pad i BDP-a i broja zaposlenih. 

Apel ugostitelja

Dostave neće spasiti restorane, mnogima će isplativija biti jedna druga opcija

Kristijan Kotarski u svojoj analizi procjenjuje kako dosadašnje mjere naše Vlade ukazuju na pogoršanje indikatora koji se odnose na zapošljavanje i otpuštanje, stupanj fleksibilnosti određivanja plaća, provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja, osiguranje stabilnosti javnih politika, dugoročnu viziju i responzivnost vlade na promjene u okruženju. 

„Konačno, šteta bi mogla biti daleko veća ukoliko u ovome trenutku druge članice EU-a poduzmu učinkovitije i odlučnije mjere u nastojanju sprječavanja zaraze gospodarstva posljedicama korona virusa. U tom slučaju čak će i oni izvoznici koji su se uspjeli zadržali na nogama značajno zaostati za europskom konkurencijom koja je tijekom krize uspjela kvalitetnije sačuvati vlastite kapacitete“, zaključuje Kotarski.

O projektu Lipe

„Barometar konkurentnosti“ projekt je udruge poreznih obveznika Lipa, kojem je cilj unaprijediti način na koji se u Hrvatskoj donose odluke o ekonomskim politikama. 

zapošljavanje

Prosječna zagrebačka neto plaća 7.602 kune, u jednom sektoru 12.480 kuna

Panel stručnjaka, kojeg čine Dagmar Radin – profesorica političke ekonomije na katedri za javne politike FPZ, Ivica Brkljača – nezavisni ekonomist te Kristijan Kotarski – profesor političke ekonomije na FPZ, ocjenjuje vladine mjere prema tome doprinose li povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva ili ne, i to prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF). 

Vladine politike analiziraju i ocjenjuju na temelju precizne metodologije koja promatra 12 različitih područja, te će za svaki prijedlog javnih politika dati kvantitativnu ocjenu, u kojoj mjeri ta politika diže ili spušta Hrvatsku na Globalnoj ljestvici konkurentnosti. Barometar konkurentnosti dostupan je na web stranici www.barometar.hr.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost