Nekoliko mjeseci nakon prvih istupa, iz Vlade ponovno stižu signali da se razmišlja o ukidanju kriznog poreza. Osvrćući se na ograničen proračun u kontekstu prosvjeda seljaka, premijerka Kosor izjavila je da će biti “prva koja će ove godine, ako bude moguće, ukinuti i stopu kriznoga poreza za plaće i mirovine između 3 i 6 tisuća kuna”.

Kako neslužbeno doznajemo, u Ministarstvu financija rade se izračuni koji bi trebali pokazati financijski efekt ukidanja niže stope kriznog poreza koji bi brzo trebali biti poznati. Viša stopa, kojom se oporezuju dohoci iznad 6000 kuna, zasad se ne bi dirala. Prema podacima za siječanj, od kriznog poreza u proračun se slilo 204 milijuna kuna. Koliko je od toga ubrano oporezivanjem plaća od 3000 do 6000 kuna teško je reći, no uzme li se u obzir da je prosječna plaća u studenom iznosila 5385 kuna, vjerojatno je riječ o većem dijelu toga poreznog prihoda. Ministar Šuker dosad je slovio kao glavni protivnik prijevremenog ukidanja harača, ideje koju zastupa premijerkin savjetnički tim Lovrinčević, Švaljek i Škegro. Zamoljen da komentira ranije ukidanje harača, ministar Šuker u četvrtak je rekao: “Ako je premijerka tako rekla, onda tako i ide.” Na primjedbu novinara da to zvuči kao da ni sam ne vjeruje u to, odvratio je: “Nemojte me, molim vas”. Analitičari upozoravaju da bi takva mjera bila umirivanje javnosti u trenutku izvjesnih socijalnih nemira. Procijenjeni deficit proračuna iznosi 17 milijardi kuna pa bi ukidanje kriznog poreza zahtijevalo kompenzaciju s drugim prihodima, vjerojatno ukidanjem nulte stope PDV-a ili dizanjem opće stope.