Logično je da su im rasli neto kamatni prihodi jer su kamate na kredite svojim klijentima povećavali, a kamate na štednju ne prate taj trend, i dalje su jedva iznad nule, pa se marže i zarade povećavaju, piše Novi list.
I naknade su se uvećale.
Dio banaka izvijestio je zasad o znatno višoj dobiti u prvom kvartalu 2023. u odnosu na isti kvartal lani, a kao razlog između ostalog navode rast kamatnih stopa, uslijed politike Europske središnje banke.
Logično je da su im rasli neto kamatni prihodi jer su kamate na kredite svojim klijentima povećavali, a kamate na štednju ne prate taj trend, i dalje su jedva iznad nule, pa se marže i zarade povećavaju, piše Novi list.
I naknade su se uvećale.
No, uz ove “uobičajene” razloge rasta dobiti, koji dakle proizlaze iz “baznog” poslovanja, banke od Nove godine, otkako smo ušli u eurozonu, imaju i jedan dodatan prihod, kojeg prije nije bilo, a isto se naravno tiče ključnih stopa ECB-a.
Riječ je konkretno i o visokoj, sve višoj kamati na depozite koje poslovne banke drže u središnjoj banci, ovdje HNB-u. Naime, dok nismo ušli u eurozonu stopa za deponiranje likvidnosnih viškova kod HNB-a bila je nula.
Ulaskom u europodručje, sve ključne stope “nove monetarne središnjice”, ECB-a u Frankfurtu, počinju se primjenjivati i na naše tržište.
Kako ECB stalno diže ključne stope, zbog čega se dižu i kamate na kredite o čemu banke i govore, povećava se i »deposit facility rate«, također jedna od triju ECB-ovih ključnih stopa, koja se konkretno odnosi na ona sredstva koje poslovne banke drže kod središnjih banaka.
U trenutku hrvatskog ulaska u eurozonu ta je stopa ECB-a bila 2 posto. One su u nju doslovno ‘uskočile’, te na novac koji su držale kod HNB-a odmah počele dobivati prinos.
Viškovi likvidnosti koji banke drže na računu kod Hrvatske narodne banke u razdoblju od početka godine u prosjeku iznose oko 14,4 milijardi eura.
Europska središnja banka u navedenom je razdoblju nastavila ciklus podizanja kamatnih stopa započet u srpnju 2022. te su kamatne stope na prekonoćne depozite banaka kod središnje banke porasle s 2 posto na početku godine do 3,25 posto u svibnju.
Sukladno tome, bankama je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine isplaćeno 85,6 milijuna eura kamata, odgovorili su iz HNB-a, piše Novi list.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To sigurno ide potrebitima😁
Uključite se u raspravu