Nakon što je Privredna banka još u veljači ukinula odobravanje kredita u dotad najpopularnijoj valuti, švicarskim francima, ovih je dana isto učinila i Erste banka.

Kako bankovni stručnjaci mjesecima upozoravaju, rast kamatnih stopa na švicarski franak u kombinaciji s restriktivnom monetarnom politikom tu je valutu bankama učinio neatraktivnom što su one linearno pretočile u kreditne uvjete građanima. Rast kamatnih stopa na europskom tržištu i slabljenje franka u odnosu na euro poništilo je time učinak tečajnih razlika na domaćem tržištu. Švicarski franak, čini se, podijelio je banke u pitanju što učiniti iako su sve suglasne u ocjeni da je postao neisplativ. Među najvećim bankama, Privredna banka, Erste, Hypo i OTP više ne nude kredite u kunama valutno vezane uz švicarski franak. S druge strane, u Raiffeisen i Zagrebačkoj zasad ne namjeravaju posegnuti za ukidanjem tih kredita barem dok za njima postoji potražnja. Krediti u francima ionako čine manji dio kredita odobrenih građanima (9,4 posto ukupnih plasmana banaka). Zanimljivo, ukidanjem kredita u švicarcima gotovo simbolički završava razdoblje jeftinih kredita jer je njihovim uvođenjem u kreditnu ponudu u travnju 2004. počelo smanjenje razine kamatnih stopa u jeku najžešće borbe za klijente, a prva ih je uvela upravo Erste banka. Savjetnik guvernera Hrvatske narodne banke Žarko Miljenović objašnjava da se u vrijeme dok je cijena švicarskog franka bila niža bankama isplatilo izlagati riziku tečajnih razlika i ‘hedgirati’ izloženost (štititi se), no danas više nije tako. “Bankama je švicarski franak prestao biti privlačan u dohodovnom smislu, a i u uvjetima ograničenog rasta plasmana nemaju interesa stimulirati potražnju za takvim kreditima”, kaže Miljenović. O tome kakva će u konačnici biti sudbina švicarskog franka ekonomist Mladen Vedriš kaže da to ovisi o poslovnoj politici pojedine banke. “Sve banke važu valutne rizike, a ponuda će ovisiti o interesu klijenata”, smatra Vedriš.

Nepoznanicu koja muči sve građane čije mjesečne rate kredita ugovorenih uz promjenljivu kamatnu stopu rasta: ostvaruju li banke ekstraprofite naplaćujući više kamate na prije odobrene kredite novcem koji su i same ‘jeftino’ posudile, Vedriš ilustrira riječima “novac je roba”. “Pitanje je pod kojim su uvjetima banke taj novac posudile, a to je bilo uglavnom uz promjenljivu kamatnu stopu. Time su se kladile da će u budućnosti kamata pasti”, ističe. Iz perspektive poslovne politike banke su svoj posao odradile profesionalno, ‘neatraktivnost’, odnosno rizik švicarskog franka banke su prebacile na klijente zahvaljujući klauzuli o promjenljivoj kamatnoj stopi. U Zagrebačkoj banci kažu da su s uvođenjem švicarskog franka ionako čekali dulje od drugih banaka “izbjegavajući pri tome favoriziranje valute koja ni u kojem slučaju nije prirodni izbor za hrvatske građane jer švicarski franak kao valuta štednje i valuta duga nije povezana s dinamikom hrvatske ekonomije. Vjerujemo da je u razdoblju od prvog nuđenja kredita u ovoj valuti pa do danas, proteklo dovoljno vremena za teoretsko upoznavanje klijenata sa rizicima koji su vezani uz ovu valutu”, kažu u Zabi. Iz Raiffeisen banke poručuju da banka “prodaje kreditne proizvode za kojima postoji potražnja, a interes u odnosu na druge kreditne proizvode usklađuje kroz politiku kamatnih stopa. Stoga nismo i nećemo pribjegavati ukidanju jedne ili više vrsta proizvoda, već ćemo i dalje održavati ponudu svih. Naša izloženost u francima se smanjuje i sada iznosi oko 20 posto od ukupnog kreditnog portfelja”, kažu i zaključuju da će se u slučaju promjene referentne cijene švicaraca odnosno cijene instrumenata za zaštitu od valutnog rizika, mijenjati i njihove kamatne stope.