Građani i tvrtke sve se teže nose s krizom i sve su manje sposobni vraćati dugove bankama. Ilustrira to kontinuiran porast loših kredita koji su do kraja rujna dosegli 6,4 posto svih zajmova.

Kupovanje vremena
Ipak, ta bi brojka bila i gora da banke do kraja rujna nisu reprogramirale čak devet milijardi kuna zajmova i tako djelomično zamaskirale situaciju. “Rast loših kredita ima negativan trend iako se bitno smanjio zbog reprograma. No teško je reći koliko je reprograma kvalitetno i na zdravim osnovama jer se to iz zbirnih podataka ne može reći”, kazao je Poslovnom dnevniku viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac, nadležan za superviziju banaka. U ovom trenutku središnja banka ne može reći koliki je dio reprograma zapravo kupovanje vremena i eventualno izbjegavanje ispravljanja vrijednosti kredita koje tjera banke na izdvajanje rezervacija, što im smanjuje dobit i ruši stopu adekvatnosti kapitala. “Devet milijardi su potencijalna opasnost da ti krediti možda neće biti odservisirani kad dođu na naplatu”, svjestan je Holjevac. Nakon snažnog rasta nenaplativih plasmana u prva dva tromjesečja, u trećem je taj trend usporio zbog reprograma. Loši krediti u 2009. godini porasli su 34 posto pa su banke krajem rujna lošim proglasile 16,7 milijardi kuna od ukupno plasiranih 260,2 milijarde. U tom iznosu 9,8 milijardi kuna otpada na tvrtke, a 6,7 milijardi na kredite stanovništvu. Gledano po strukturi loših kredita, najveće pogoršanje naplate vidljivo je kod stambenih kredita, 53 posto, slijede krediti po kreditnim karticama sa 42 posto. Banke su pribjegle reprogramima dobrim dijelom jer im pogoršanje naplate automatski pogoršava klasifikaciju plasmana i zahtijeva veće rezervacije što banci predstavlja trošak. “Intencija banaka trebala bi biti da prate što se događa s poduzećima koja imaju u kreditnom portfelju i unaprijed završe reprograme gdje ima temelja. HNB nema ništa protiv reprograma sa zdravom osnovom, ali imamo protiv ako je netko već došao u zakašnjenje s otplatom i ti se krediti reprogramiraju”, poručio je Holjevac bankarima. Osim činjenice da loša situacija u gospodarstvu preslikava u pogoršanje naplate kredita, zabrinjava i promjena strukture odobrenih plasmana. “Ukupna masa kredita porasla je oko tri posto od početka godine, no došlo je do preraspodjele strukture. Sve je de facto usmjereno na državu zbog čega se ne generira rast nova vrijednost”, ističe Holjevac.

Promijenjena struktura
Ilustrirano brojkama, država je za 50 posto povećala svoje kreditne apetite na domaćem tržištu. Krajem prošle godine država je u ukupnim kreditima sudjelovala sa 8,5 posto, a danas je ta brojka povećana na 12,7 posto. Trgovačka društva (koja su generator stvaranja dohotka i BDP-a) smanjila su udio sa 38,3 posto na 37,2 posto, a udio građana pao je sa 49,8 na 46,9 posto. Središnja banka ozbiljno računa s nastavkom pogoršanja naplate do kraja godine jer su “banke zrcalo događaja u gospodarstvu s pomakom od nekoliko mjeseci”. Na pitanje gdje bi se do kraja godine mogli naći loši krediti, Holjevac kaže: “Bolje ne reći ništa. Sad smo na 6,4 posto svih zajmova, a s obzirom na to da je trend rasta usporio, teško je reći hoće li to biti 7 ili 7,1. Radili smo projekcije i stres-testove koji su pokazali da izdržavamo do 10 posto bez problema, no jamstva da će se zaustaviti na toj razini nema.“