Te klijentima visokorizične kredite za kupnju dionica i dalje nude Zagrebačka banka, Centar banka, Vaba banka, Partner banka, a odnedavno je u njima interes našla i Hypo Alpe-Adria banka. Za razliku od njih, od margina su odustale Podravska banka i Hrvatska poštanska banka koje su u tom segmentu prije zauzimale znatan tržišni udio te čak kredite nudile u neograničenom iznosu.

Privredna banka margine je prestala odobravati još 2006. i od tada “se strukturira novi proizvod”. Ostale velike banke, Raiffeisen, Erste, Société Générale-Splitska banka, OTP i Volksbanka ih nisu ni nudile. Margin krediti su zajmovi za kupnju isključivo vrijednosnih papira, a namijenjeni su u pravilu špekulantima jer nakon isteka dospijeća koje nastupa za godinu dana klijent rasprodaje veći dio portfelja kako bi podmirio glavnicu. Iako nije poznato koliko je margin kredita plasirano jer HNB ne vodi preciznu statistiku, neslužbeno se procjenjuje da je riječ o 500 milijuna kuna. Specifičnost tih kredita je što su bankama privlačni jer ih odobravaju na temelju zaloga najlikvidnijih dionica, a tržišna vrijednost založenih dionica revidira se svakodnevno. Ako omjer kredita i vrijednosti portfelja (zalog plus neiskorišteni iznos kredita) padne ispod određene vrijednosti, nastupa “margin call”, odnosno poziv klijentu da uplati novac ili upiše nove dionice. Plasman banke je siguran (osim ako na burzi ne nastupi kronična nelikvidnost), no klijentu se isplati tek ako dionice imaju godišnji prinos od najmanje 20-ak posto. Član Uprave HPB-a Ivan Sladonja kratko nam je rekao da su odustali od margin kredita, a postojeće kredite polako zatvaraju. Kao razlog zašto su odustali od margin kredita u Podravskoj banci navode “ispunjenje predviđenih kvota namijenjenih za tu vrstu kredita tako da u ovom trenu nema slobodnih limita po dionicama”. Unatoč neselektivnoj rasprodaji dionica na burzi koja je djelomično i posljedica aktivacije “margin callova”, “zastoja u plaćanjima po margin kreditima nema, a margin callovi se uredno pokrivaju bilo novcem, bilo doregistracijom dionica”, kažu u Podravskoj banci iako ne žele otkriti koje su brojke u pitanju.

Sličan odgovor dobili smo i u Zabi: “Protekli tjedan zabilježili smo povećan broj aktiviranja margin callova što ne čudi s obzirom na pad tržišta. Zaba i dalje planira u ponudi imati margin kredit ovisno o odobrenim limitima”. Zagrebačka banka i dalje ne ograničava visinu margin kredita; on je ograničen na 20 posto niži iznos od tržišne vrijednosti dionica. U Centar banci koja je prije u zalog primala sve dionice, liste dionica drastično su skraćene, a iznos kredita ograničen na milijun kuna, u Partner banci ograničenje iznosi 2 milijuna kuna, a u Vaba banci najviše pola milijuna kuna. Ovisno o banci nominalne kamatne stope kreću se od 10 do 12 posto (ovisno o banci i tipu kredita), no efektivna godišnja kamata penje se i do 14,3 posto. Hypo Alpe-Adria banka uvela je margin kredite u srpnju ove godine. Kredit se odobrava u iznosu od 50.000 do tri milijuna kuna po cijeni od 9,5 posto godišnje (EKS 10,62 posto).Lista dionica koje banke uzimaju u zalog u odnosu na samo prije godinu dana osjetno su kraće, a za dionice na njima vrijede stroži kriteriji. Za razliku od drugih banaka, HAAB uzima u zalog samo osam dionica: Adris, Atlantsku plovidbu, Dalekovod, Ericsson NT, HT, Inu, IGH i Ingru. Te su dionice ocijenjene kao dovoljno likvidne da bi svojom vrijednošću jamčile za odobreni kredit. Na listi “B” nalazi se tek jedanaest dionica, a omjer kredita i navedenih dionica iznosi 0,7 naprema 1. To su dionice PBZ-a, Zabe, Končara, Belja, Atlantic grupe, Diokija, Petrokemije, Vira, Leda, Uljanik plovidbe i Jadroplova.