Dok se suđenje bankama zbog kredita u švicarskim francima koji su mnoge građane doveli do dužničkog ropstva zahuktava, bankari ozbiljno raspravljaju o scenarijima što u slučaju da spor izgube.

U bankama se važe snižavanje kamata i parcijalno otpisivanje dijela kredita čime bi se ublažile posljedice rasta tečaja franka. Iako spremne, odluke su na ledu jer bankari strahuju da bi se takav potez u javnosti doživio kao priznanje krivnje i pritisak na sudski proces."Imamo spremnu odluku o snižavanju kamatne stope na stambene kredite valutno vezane za švicarski franak uz djelomični otpis čime bi se anulirao udar tečaja. Ipak, pravni tim sugerirao je da bi takva odluka mogla biti kontraproduktivna dok traje sudski proces", rekao nam je jedan visokopozicionirani bankar uz uvjet da ostane anoniman. Da naprave iskorak u dobroj vjeri prema klijentima, bankarima je već prije dva mjeseca neslužbeno signalizirala i Hrvatska narodna banka i to kada su banke promijenile izračun kamatne stope i vezale ih za Libor. "To je bilo nepotrebno iritiranje klijenata. Iako su kasnije poručile da neko vrijeme neće dirati kamate ni da će ih automatizmom podizati ako raste Libor, opet je ta mogućnost ostala otvorena.

U ovakvoj situaciji od banaka bi bilo mudro da pokažu dobru volju prema klijentima od kojih žive jer to njima ide u korist", rekao nam je dobro upućeni izvor blizak HNB-u. Koliko bi takav potez banaka imao financijskog učinka teško je procijeniti, no sigurno je da bi barem djelomično ustabilio otplatu. Za razliku od realnog sektora, banke su u petoj godini recesije (uz turizam)još jedini stabilan dio ekonomije. No, potražnje za kreditima gotovo i nema, marže su u padu, a kontinuirano raste broj klijenata koji imaju problema s otplatom. Od 283,8 milijardi kuna zajmova, loših je 13,8 posto što znači da banke ne mogu naplatiti gotovo 40 milijardi kuna. Stambeni krediti tradicionalno se najbolje vraćaju, no njih šest posto je loših, a posebno su problematični oni u švicarskim francima. Od 23 milijarde kuna kredita za rješavanje stambenog pitanja u francima, klijenti potkraj prošle godine nisu mogli vraćati 2,11 milijardi kuna (9,15%). Koliko je izraženiji problem sa 'švicarcem' ilustrira podatak da je loših stambenih kredita u euru tek 3,6 posto.

S obzirom na to da ih uskoro čeka postrožavanje pravila za rezervacije loših kredita, banke su svjesne da im svaki dodatni rast nenaplativih plasmana u ekonomiji koja tone nosi dodatni udar na profitabilnost. Olakšavanje otplate klijentima među kojima su nekima anuiteti porasli i 40 posto znači osiguravanje stabilnog priljeva i ublažavanje problema loših kredita, no to bi u najboljem slučaju mogao biti 'hod po žici'. Promjene ugovornih uvjeta morale bi biti individualne, jer u suprotnom postoji mogućnost moralnog hazarda da se ne ugrozi uredna otplata drugih kredita poput onih vezanih za eure koji su i dalje prepušteni  (ne)milosti tržišta. Kad bi banke izgubile sudski spor trenutačno bi iz njihove imovine bilo izbrisano sedam milijardi kuna, a povratni udari odnijeli bi još desetak milijardi kuna, procijenio je Željko Ivanković, glavni urednik časopisa Banka, kojeg izdaje Zagrebačka banka.  

I sam sudac u procesu Radovan Dobronić početkom ožujka preporučio je objema stranama nagodbu. Čak i u slučaju da banke dobiju spor, to im ne bi riješilo pravni problem jer u izvanrednim uvjetima (kao što je bilo jačanje franka) inzistiranje na ispunjavanju ugovora u bitno promijenjenim okolnostima nije postupak u dobroj vjeri. Banke zasad nastupaju tvrdo; odvjetnik Zagrebačke banke Boris Porobija odbacio je mogućnost modificiranja ugovora rekavši da su bankama ruke vezane dok traje parnica s udrugom Franak u kojoj tužitelj Potrošač traži proglašenje ništetnosti ugovora.