Prosječan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknada za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj je među najnižima i iznosi 2,97 eura, pokazala je u petak objavljena analiza EY Hrvatska kojom su obuhvaćene banke koje posluju u 10 zemalja EU-a.

Uz Hrvatsku, analizom su obuhvaćene banke koje posluju u Austriji, Belgiji, Češkoj, Irskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Analiza donosi uvid u visinu iznosa naknada za najreprezentativnije usluge banaka, a uzimajući u promatranje banke koje zajedno čine više od 50 posto tržišnog udjela po iznosu aktive u svakoj od zemalja uključenih u analizu. 

Tako, prema javno dostupnim podacima na internetskim stranicama banaka, prosječan iznos naknade za vođenje računa, u koju je uključena i naknada za mobilno bankarstvo, u Hrvatskoj je među najnižima i iznosi 2,97 eura. Naknada za istu uslugu najviša je u Italiji, 8,79 eura, slijedi Slovačka sa 6,67 eura, Njemačka sa 6,02 eura, Austrija s 4,49 eura, Irska s 3,50, Slovenija s 3,31 i Mađarska s 3,07 eura. Od Hrvatske jeftinije su Belgija, s prosječnim iznosom naknade od 1,81 eura te Češka s 0,85 eura, pokazala je analiza.

EY Hrvatska je provela analizu trenutnog stanja i razine najuobičajenijih naknada banaka s obzirom da je pitanje iznosa naknada u proteklom razdoblju aktualna tema, pri čemu iz te konzultantsko-revizorske kuće napominju da je analiza podataka rađena na temelju trenutno važećih javno objavljenih tarifnika, odnosno na temelju javno objavljenih najava o njihovoj promjeni. Tako je za Zagrebačku banku analizirana tarifa koja je stupila na snagu 8. siječnja ove godine, za Privrednu banku Zagreb tarifa koja stupa na snagu 1. svibnja, a za Erste banku čija je primjena najavljena od 1. travnja ove godine.

U Hrvatskoj moguće otvoriti tekući račun bez ugovaranja dodatnih usluga

Od ostalih rezultata, analiza je utvrdila i kako je u Hrvatskoj moguće otvoriti tekući račun bez ugovaranja dodatnih usluga, a prosječna naknada iznosi dva eura, dok to nije moguće u nekim državama Europske unije. 

U Njemačkoj svaki račun i pripadajuća naknada za vođenje računa automatski uključuju i druge usluge, poput mobilnog bankarstva ili platnih naloga, čime se zapravo radi o paket usluzi. S obzirom na visoku konkurenciju na njemačkom tržištu, koja obuhvaća ne samo banke već i fintech kompanije, platni nalozi u eurima najčešće se ne naplaćuju, a njihov trošak uključen je u naknadu za vođenje računa, koja u prosjeku iznosi spomenutih 6,02 eura. U usporedbi, prosječan iznos najnižeg paketa u Hrvatskoj iznosi 5,89 eura, a uključuje vođenje računa, mobilno ili internetsko bankarstvo, platne naloge u ograničenom ili neograničenom broju i ostale usluge definirane paketom, napominju iz EY Hrvatska.

Iznos članarine po kreditnoj kartici u Hrvatskoj među nižima

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Nadalje, analiza je pokazala kako se u nizu zemalja usluge izdavanja debitnih kartica dodatno naplaćuju, bilo kroz naknadu za izdavanje ili godišnju članarinu. Prosječna članarina za debitnu karticu tako u Austriji iznosi 1,55 eura, u Češkoj 0,85 eura, u Italiji 1,39 eura, a u Mađarskoj 1,32 eura. S druge strane, u Hrvatskoj se debitne kartice smatraju dijelom tekućeg računa te se očekuje da banke ne naplaćuju naknadu za njihovo izdavanje, kažu iz EY Hrvatska. 

Od analiziranih zemalja, naknada za podizanje gotovine s bankomata najčešće je besplatna kada se radi o bankomatu banke kod koje klijent ima otvoren račun, osim u Mađarskoj, gdje ona iznosi u prosjeku 1,12 posto od iznosa.

S druge strane, kreditne kartice u svim analiziranim zemljama nose sa sobom i trošak članarine te banke naplaćuju podizanje gotovine i s vlastitih i s tuđih bankomata. Pritom, navodi se u analizi, prosječan iznos članarine po kreditnoj kartici u Hrvatskoj je među nižima i iznosi 1,94 eura, dok je primjerice u Češkoj 2,11 eura, u Irskoj 2,50 eura, u Njemačkoj 2,90 eura, a u Italiji 4,23 eura. 

Iz EY-a primjećuju da su banke ujedinjene i kod naplata platnih naloga u eurima, pa su u svim bankama naknade za plaćanje provedene u poslovnicama veće od onih putem mobilnog ili internetskog bankarstva. U Hrvatskoj je prosječan iznos naknade nacionalnog platnog naloga u eurima u poslovnici banke prema drugim bankama među nižima i iznosi u prosjeku 2,13 eura, dok je primjerice u Češkoj 4,97 eura, u Italiji 5,95 eura, u Sloveniji 8,70 eura, a u Slovačkoj 9,33 eura.

Regulacija

Velika novost u bankama: Račun na koji primate plaću bit će besplatan

Sve banke nude uslugu osnovnog računa

Analizom banaka u svih 10 zemalja utvrđeno je kako sve one svojim korisnicima nude uslugu osnovnog računa, pri čemu postoje dvije vrste osnovnog računa – onaj za socijalnu kategoriju potrošača te za ostale potrošače.

Tako, naknada za vođenje osnovnog računa za socijalnu kategoriju potrošača u Hrvatskoj u pravilu se ne naplaćuje, dok je naknada za vođenje osnovnog računa za ostale potrošače minimalnog iznosa. U nekim analiziranim zemljama Unije naplaćuju se naknade za obje vrste osnovnog računa. Primjerice, u Belgiji prosječna naknada osnovnog računa za socijalnu kategoriju potrošača iznosi 1,40 eura, u Sloveniji 1,47 eura, u Austriji 2,99 eura, u Njemačkoj 3,84 eura, dok je u Hrvatskoj prosječna naknada za istu vrstu računa 0,04 eura, kažu iz EY-a.

Savjet klijentima da pažljivo usporede naknade različitih banaka

Partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja u EY-u Hrvatska Maja Šuber u izjavi koja se prenosi u priopćenju kazala je da je analiza pokazala da banke u Hrvatskoj često imaju transparentnije tarife naknada, lako dostupne klijentima, pri čemu su obično sve naknade navedene u jednom dokumentu. 

“S druge strane, banke u drugim zemljama često nemaju naknade objavljene na jednom mjestu, već svaka vrsta računa ili kategorija usluge ima svoju zasebnu tarifu, što može dovesti do dodatne zbunjenosti klijenata prilikom proučavanja tarifa. Valja naglasiti kako je cilj ove analize bio identificirati razlike i sličnosti u naknadama banaka u različitim zemljama članicama EU, s namjerom omogućavanja klijentima boljeg razumijevanja troškova povezanih s bankovnim uslugama“, rekla je Šuber.

Naposljetku, kazala je, analizom tarifa naknada banaka u različitim zemljama i usporedbom s naknadama hrvatskih banaka, može se zaključiti da sve banke naplaćuju naknade za svoje usluge. Pritom, uočeno je da su određene naknade u promatranim zemljama članicama EU-a skuplje nego u Hrvatskoj. Međutim, postoje i zemlje u kojima su određene naknade povoljnije, dok su istovremenu u tim istim zemljama druge naknade značajno skuplje. “Na temelju rezultata analize, klijentima se savjetuje da pažljivo usporede naknade različitih banaka, a svakako fokusirajući se na naknade za usluge koje oni sami najčešće koriste“, zaključila je Šuber.

Razgovatat će s HNB-om

Plenković: Banke su očito pretjerale s naknadama

Spremno zakonsko rješenje za besplatan račun u bankama

Podsjetimo, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u četvrtak da njegovo ministarstvo ima spremno zakonsko rješenje koje će građanima omogućiti besplatan račun u poslovnim bankama, uz određeni spektar usluga, no da se čeka da HNB izvijesti o rezultatima “okružnice” koju je poslao bankama.

“Pripremili smo zakonodavno rješenje, odnosno izmjene i dopune postojećeg zakona, na način da se omogući građanima besplatan račun, dakle za koji neće plaćati naknadu, s određenim ‘asortimanom’ usluga, koje ne bi uključivale samo vođenje i otvaranje računa, već i određeni broj transakcija i određeni način obavljanja tih transakcija, ali isto tako i neke povezane usluge, o čijem obuhvatu čemu naravno odlučiti i pravovremeno izvijestiti javnost”, izjavio je Primorac nakon sjednice Vlade. Podsjetio je na trenutnu situaciju u kojoj građani moraju primati plaću ili mirovinu na račune u poslovnim bankama, pri čemu za vođenje tih računa, istaknuo je, moraju plaćati naknade koje diskrecijski utvrđuju banke, “po uvjetima za koje smatramo da nisu bili dovoljno transparentni”.

Guverner HNB-a Boris Vujčić prošlog mjeseca potvrdio je da su zaprimili od banaka odgovore, no i rekao da se obrada svih tih podataka ne može očekivati prije kraja prvog kvartala ove godine. Istaknuo je da je Hrvatska tako jedna od ukupno dvije zemlje EU-a koja je od banaka zatražila izradu te metodologije. Svrha je i da ta metodologija postane dio internih akata banaka, što tada može biti i određena osnova za superviziju. 

“To bi trebalo povećati transparentnost i omogućiti neku osnovu za superviziju”, pojasnio je Vujčić, no i napomenuo da tu nije riječ o regulaciji, u smislu da se određuje cijena pojedine naknade. Iznio je i podatak da prosječna cijena vođenja računa u Hrvatskoj iznosi 1,8 eura te je među najnižima u usporedbi s drugim zemljama Unije.