Hrvatska neće ukinuti bankarsku tajnu iz Zakona o bankama, ali će je omekšati za potrebe borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije pa će čak direktori banaka u slučaju da se opiru odavanju podataka o stanju sumnjivih žiroračuna završiti u zavoru. To je najdelikatnija izmjena Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Predviđeni su i razgovori kod suca istrage, a morat će se odazvati direktori i nadzorni organi banaka, te dioničari i zaposlenici.

Borba s korupcijom
Te promjene stupaju na snagu 1. srpnja u paketu s ukidanjem sudske istrage prema novom Zakonu o kaznenom postupku. Mekša bankarska tajna i tužiteljska istraga dvije su glavne poluge za učinkovit obračun s korupcijom i organiziranom kriminalu, potvrđuju u Državnom odvjetništvu i USKOK-u, te Ministarstvu pravosuđa. Istraga u slučajevima društveno najopasnijeg kriminaliteta prelazi od 1. srpnja u ruke tužitelja i policijskih istražitelja. Napuštanje koncepta sudske istrage koji je u Hrvatskoj bio na snazi bez prekida od 1850., najavio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović. Izvijestio je kako su predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin te šefovi DORH-a i MUP-a, Mladen Bajić i Tomislav Karamarko uvjereni da je Hrvatska za to zrela, a educirala je 190 pripadnika USKOK-a. Izmjene Zakona o USKOK-u poslane su Vladinu proceduru. U slučaju naznaka organiziranog kriminala omogućile bi USKOK-u da od pet upravnih tijela Ministarstva financija zatraži kontrolu poslovanja fizičkih i pravnih osoba te naloži privremeno oduzimanje novca i vrijednosnih papira, uključujući i dionice, koje mogu biti dokaz u postupku.

Novčane kazne
Kod otkrivanja bankarske tajne važno je postojanje vjerojatnosti da osoba na računima prima, drži ili posluje s novcem za koji se sumnja da potiče od organiziranog kriminala ili korupcije te da su ti prihodi važni za izvide i istragu kaznenih djela. Kada od 1. srpnja USKOK zatraži da banka dostavi podatke, on će odrediti i rok za odgovor. Pozove li se bankar na bankarsku tajnu, odluku donosi sudac istražitelj i žalit se može samo USKOK. Osim dostave podataka o stanju žiro računa, sud će moći naložiti da se prati platni promet na računu i o transakcijama izvješćuje USKOK. Ne slušaju li takve naloge za bankare su predvđene kazne. Novčana kazna za članove uprava iznosi do 50.000 kuna, a za banku do 5 milijuna kuna. Predviđen je i zatvor koji može trajati do izvršenja naloga, a najviše 30 dana.

Nadležnost sudova

Porast nagodbi
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske želi povećati broj nagodbi s okrivljenicima u predmetima iz nadležnosti USKOK-a. Zasad ih postoji oko 10 posto, a dovede li tužiteljska istraga na 50 posto, skratit će se postupci i rasteretiti sudove.

Prebacivanje predmeta
Očekuje se da će Vrhovni sud delegirati nadležnost u bagatelnim slučajevima korupcije na Općinske sudove gdje bi sudili suci pojedinci. Tako bi se obranili od uskočkih predmeta koji bi trebali preplaviti sudstvo po uvođenju tužiteljske istrage.