Kamate koje poslovne banke u europodručju primaju na sredstva položena kod središnjih banaka već mjesecima izazivaju veliku pozornost. Jer, u uvjetima rasta referentnih kamata ECB-a kao glavnog alata u borbi s inflacijom one su i jedan od razloga značajnog rasta njihovih ukupnih prihoda i profita.

Kako poslovne banke istodobno zadržavaju niske kamatne stope na depozite svojih klijenata, to djeluje poput nepravedne popratne pojave borbe protiv inflacije, konstatira viceguvernerica HNB-a Sandra Švaljek u kolumni objavljenoj u tjedniku Nacional u kojoj objašnjava popratne posljedice pooštravanja monetarne politike.

U njoj je iznijela i procjenu da će do kraja godine HNB poslovnim bankama na osnovi kamata na deponirane viškove likvidnosti banaka isplatiti oko 460 milijuna eura. No, slijedom rasta referentnih kamata i država će ove godine od HNB-a ubrati značajan iznos na ime kamata na sredstva deponirana kod središnje banke. Procjena je da bi prihodi države po toj osnovi ove godine mogli iznositi između 80 i 90 milijuna eura. Usporedbe radi, to je iznos koji nemalo premašuje onaj koji se proljetos slio u državni proračun (51,1 milijuna eura) slijedom raspodjele prošlogodišnje dobiti HNB-a.

Švaljek je u svom osvrtu ponudila objašnjenja za niz pitanja. Među njima je i ono zašto središnje banke plaćaju kamate na rezerve banaka i zašto je to sada postalo posebno važno. Je li to posebnost Eurosustava ili standardni element suvremenih okvira monetarne politike. Što plaćanje kamata bankama znači za financijski rezultat središnjih banaka i njihovu sposobnost ostvarivanja zakonskih ciljeva, a što pad njihove dobiti ili iskazivanje gubitka znači poreznim obveznicima?

Dio osvrta bavi se i pitanjem treba li posljedice “subvencioniranja” banaka ispravljati drugim mjerama monetarne, porezne ili neke druge ekonomske politike. Na kraju je pak ponudila viđenje HNB-a što se može naučiti iz ove epizode, koje zapravo adresira i glavne ishodišne točke cijele priče.

“Neovisno o potezima drugih nositelja ekonomske politike, iz epizode naglog zaokreta monetarne politike središnje će banke izvući pouke za budućnost. Jedan su razlog potencijalno negativne popratne posljedice poput velikih plaćanja kamata bankama, a drugi činjenica da provedba programa otkupa vrijednosnih papira radi kontinuirane podrške rastu podrazumijeva i obvezu njezine dugoročne primjene, a takvu obvezu nije moguće ispuniti ako se okolnosti neočekivano promijene”, navodi u zaključnom dijelu.

U nekom novom ciklusu provedbe akomodativne monetarne politike središnje će banke, kaže, “vjerojatno biti opreznije glede volumena i duljine provedbe programa kvantitativnog popuštanja i povećavanja rezervi likvidnosti banaka”.

Cijela kolumna dostupna je na mrežnim stranicama HNB-a.