“Ako novi dokazi i saznanja pokažu da je grad izračunao nižu početnu vrijednost zemljišta, odnosno da je u trenutku prodaje grad mogao postići višu cijenu zemljišta, Zagreb će svim pravnim sredstvima, dogovorno mirnim putem ili sudski poduzeti radnje za zaštitu svojih prava i interesa”. Ova formulacija se nalazi u službenom odgovoru ureda za imovinske poslove Zagreba u slučaju zgrade koncerna Agram koja je tek izgrađena u Zagrebu uz Slavonsku aveniju. Zaključak ureda je prilično općenit i neslužbeno nam je potvrđeno kako se vjerojatno ništa neće moći poduzeti u slučaju iako taj ured navodi kako je zemljište grad Zagreb prodao za četiri milijuna kuna društvu Genera 2002. godine, i to zato što je cijena zemljišta određena prema maksimalnoj izgrađenosti čestice. Iako su u Generi uvijek tvrdili da će raditi višekatnicu s laboratorijem, u trenutku prodaje je na čestici od 1653 četvorna metra bilo dozvoljeno izgraditi samo 1984 metra bruto razvijene površine. Točno godinu dana poslije promijenjen je Generalni urbanistički plan i dozvoljena je veća izgradnja, a Genera je dobila dozvolu za gradnju 10.700 četvornih metara BRP-a. Nakon toga u suvlasništvo ulazi Eurodom iz koncerna Agram koji i završava zgradu. Da je zemljište bilo prodavano s pet puta većom dozvoljenom izgradnjom, i njegova bi cijena bila toliko veća. Razlika koju bi Agram trebao platiti je oko 16 milijuna kuna. “Ako je grad oštećen, nećemo popuštati nikome pa ni Agramu”, rekao je jučer o slučaju gradonačelnik Milan Bandić. Ured za graditeljstvo potvrđuje u svom službenom odgovoru kako je Eurodom zatražio dodatne izmjene građevne dozvole u kojem je, među ostalim, traženo proširenje posljednje etaže. Iako su izmjene još u proceduri, zgrada je završena po predloženim promjenema, tj. izvan gabarita prvotne građevne dozvole. Za svaki dograđeni kvadrat, Agram bi trebao platiti 50 posto viši komunalni doprinos, poručuje grad.