Predsjednički kandidat Milan Bandić potrošio je u kampanji 9,58 milijuna kuna za oglašavanje na televiziji i u tiskanim medijima, dok je SDP-ov kandidat Ivo Josipović potrošio 3,93 milijuna kuna.

Procijenile su to udruge GONG i Transparency International Hrvatska (TIH), temeljeći izračun na trenutno važećim cjenicima oglašavanja u medijima. U te troškove nije uračunato oglašavanje na radijskim postajama, lokalnim postajama niti u medijima izvan Hrvatske. Također, udruge su, prema vlastitom iskustvu, izračunale da ostali troškovi, poput najma ureda, organiziranja predizbornih skupova i tiskanja promotivnih materijala, čine minimalno 50 posto ukupnih troškova kampanje. Prema ovim procjenama, Bandić je potrošio više od iznosa prikupljenih donacija prijavljenog u privremenom izvješću o troškovima kampanje. Naime, u njemu navodi iznos od 6,98 milijuna kuna, a s obzirom na računicu, kampanja ga je realno mogla koštati i do 19 milijuna kuna. S druge strane, troškovi oglašavanja Ive Josipovića niži su od 4,75 milijuna kuna, odnosno prijavljenog iznosa prikupljenih donacija. Unatoč tome, i njegova je kampanja mogla koštati dvostruko više – gotovo 8 milijuna kuna. “Ne prejudiciramo da je neki kandidat potrošio više ili manje od prijavljenog, već samo iznosimo činjenice, a konačna financijska izvješća će pokazati postoje li neke razlike”, istaknuo je u srijedu na konferenciji za medije predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović, podsjetivši da su kandidati do 24. siječnja dužni Državnom izbornom povjerenstvu dostaviti potpuna izvješća koja obuhvaćaju prihode i rashode. “Ako imamo kandidata koji je potrošio više nego što je prikupio, moramo se zapitati imamo li posla s mađioničarem ili je nešto drugo u pitanju”, rekao je Petrović. TIH i GONG podsjetili su i na primjere loše prakse vezane uz financiranje kampanja, poput dijeljenja gotovine biračima prije izbora, anonimnih donatora ili pak navođenja političkih stranaka kao donatora bez detaljnih izvještaja o izvorima sredstava. Upozorili su i na nužnost dorade zakonskih okvira vezanih uz financiranje predsjedničkih izbora. Transparento izvještavanje, kako su zaključili, doprinijelo bi boljoj preglednosti izborne utakmice, i u konačnici rezultiralo većim povjerenjem građana.